Ako susretnete kita, dupina ili morsku kornjaču na Jadranu, evo što morate znati i kako se trebate ponašati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se spriječili mogući neželjeni događaji

dupini
Foto: Ilustracija / Pixabay

Posljednjih dana mediji gotovo svakodnevno izvještavaju o pojavi kitova u Jadranu. Ako vam se posreći da se u vašoj blizini tijekom plivanja ili voženje brodom pojavi kit, dupin ili morska kornjača važno je da se pridržavate pravila i da ih ne uznemiravate. To su divlje životinje koje ljudsko prisustvo u većini slučajeva uznemirava.

Pravila ponašanja prilikom susreta s kitom ili dupinom

Ne usmjeravajte plovilo direktno prema životinjama.
Ukoliko se životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine.
Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom. Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila.
Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta.
Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja).
Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja.
Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati.
Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.

U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova, ali je danas samo dobri dupin stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura, dugoperajni bjelogrli dupin, crni dupin i grbavi kit pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke.

Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje. Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode.

U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije. Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.

Sve tri vrste morskih kornjača u Hrvatskoj su strogo zaštićene, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu. Prijava se podnosi preko obrasca https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.

Ako pronađete ozlijeđenog, bolesnog ili uginulog dupina, kita ili morsku kornjaču iz Ministarstva mole da to dojavite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode, email vrste@mzoe.hr.

guest
0 Komentari
Umetnute povratne informacije
Pogledajte sve komentare