Ovako nas varaju: U bocama s etiketama vrhunskih hrvatskih vina našli talijansko, makedonsko i čileansko vino Prevara je otkrivena kod pet domaćih proizvođača vina /// Državni inspektorat nije objavio o kojoj količini se radi i o kojim proizvođačima /// Ovo je primjer zaštite onih koji varaju potrošače, kažu u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača

Foto: Pixabay

Poljoprivredna inspekcija Državnog Inspektorata provela je inspekcijski nadzor vina i jakih alkoholnih pića. Rezultati akcije su zanimljivi jer su inspektori kod pet kontroliranih subjekata, odnosno proizvođača vina, utvrdili zlouporabu korištenja hrvatskih tradicionalnih izraza – kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. U bocama na kojima je pisalo da su to hrvatska vina otkrivena su vina podrijetlom iz Italije (dva vina), Republike Sjeverne Makedonije (jedno vino) i iz Čilea (dva vina), objavio je Državni inspektorat. Prevedeno na govorni jezik to znači da su inspektori u bocama koje su imale hrvatske etike pronašli talijansko, makedonsko i čileansko vino. Kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom smiju se nazivati isključivo hrvatska vina sukladno Pravilniku o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina.

Kolika je količina lažno deklariranih vina nije poznato jer taj podatak Državni inspektorat nije objavio. Tijekom akcije, obavljeno je ukupno 275 inspekcijskih nadzora kontrole označavanja vina i jakih alkoholnih pića stavljenih na tržište.

Pitali smo Državni inspektorat da nam kažu koji su to proizvođači koji nam pod skupa hrvatska vina prodaju strana vina, ali nam nisu željeli otkriti te podatke.U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača kažu da ovo nije prvi put da inspekcija sakriva rezultate svojih inspekcijskih nadzora od potrošača.

– Naravno tako ispada da oni štite kapitaliste koji varaju potrošače i to nije kažnjeno od strane potrošača koje varaju – kaže Tomislav Lončar, tajnik potrošačke udruge i dodaje da se udruge potrošača pitaju koja je uopće svrha inspekcijskog nadzora. – Po toj logici netko može u proizvode stavljati i otrov, inspekcija će odraditi svoj posao, a mi potrošači nećemo znati tko nas truje. Nažalost, ne možemo objasniti zašto je to tako – istaknuo je Lončar.

Inače, akcija poljoprivredne inspekcije dio je velike akcije Europola i Interpola OPSON 2020 koja je bila usmjerena na trgovinu krivotvorene i nedostatno kvalitetne hrane i pića. Problem krivotvorene robe ne pojavljuje se samo u Hrvatskoj već je to problem svjetske trgovine. Svugdje se u svijetu na policama trgovina može naći krivotvorene i nedostatno kvalitetna hrane i pića, a sve veća prodaja takvih, potencijalno opasnih proizvoda preko interneta predstavlja prijetnju za javno zdravlje i zato su u ovoj akciji sudjelovale 83 zemlje. U svim zemljama je ukupno provedeno 26 000 nadzora. Kao rezultat zaplijenjeno je oko 12 000 tona ilegalnih i potencijalno štetnih proizvoda u vrijednosti od oko 28 milijuna eura.

Foto: Pixabay

Proizvodnja vina u Hrvatskoj u brojkama

Hrvatska ima 19 tisuća hektara pod vinogradima, najviše ih je u Istarskoj županiji – 2.947,76 hektara, zatim u Osječko-baranjskoj 2.226,15 ha, slijedi Dubrovačko-neretvanska sa 2.124,37 ha, na četvrtom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija sa 1.648,73 ha, a peta je Vukovarsko-srijemska županija sa 1.631,95 ha.

Najviše imamo graševine, 4.563,62 ha, malvazija je zasađena na 1.643,23 ha, a plavac mali crni na 1.473,95 ha, otkrivaju podaci Agencije za plaćanja.

Najviše vinogradara je u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih 3507, a najmanje u Ličko-senjskoj samo 74.

Prema podacima Zavoda za statistiku, ukupna domaća potrošnja vina u Hrvatskoj je oko milijun hektolitara. Prosječna potrošnja po stanovniku je oko 22 litre vina, dok stupanj samodostatnosti iznosi oko 74%

guest
0 Komentari
Umetnute povratne informacije
Pogledajte sve komentare