Pojasnimo današnju udarnu vijest u Hrvatskoj: BDP nam je pao za velikih 15,1 posto! Što to znači za nas obične građane i kako će nam utjecati na život? Obzirom na sve okolnosti, ovakav pad BDP-a i nije neko veliko iznanađenje, komentirao je ministar financija Zdravko Marić

recesija, kriza
Ilustracija: Pixabay

Bruto domaći proizvod (BDP) pao je u drugom ovogodišnjem kvartalu za 15,1 posto. Objavio je to u petak prijepodne Državni zavod za statistiku (DZS) i ta je informacija u trenu postala udarna vijest ili, kako bi se to reklo u hrvatskom medijskom prostoru, breaking news.

Najveći doprinos tom drastičnom padu dao je pad u izvozu roba i usluga od 40,6 posto (tu je najveći utjecaj pad turizma), uvozu roba i usluga od 28,1 posto, dok je potrošnja kućanstava pala za 14 posto, Jedino je država očuvala razinu potrošnje, pa ju je čak i uspjela blago povećati za 0,7 posto, ističe DZS.

– Ovo je najveći tromjesečni pad BDP-a od kad se bilježi statistika. Znači, vraćamo se unatrag 25 godina. Obzirom na sve okolnosti i utjecaj koronakrize, pad je i viši nego je bio tromjesečni pad zabilježen u zadnjoj ekonomsko-gospodarskoj krizi, koji je na tromjesečnoj razini bio oko 9 posto. Obzirom na sve okolnosti ovo i nije neko veliko iznenađenje – komentirao je u petak ministar financija Zdravko Marić.

E sad, što te dramatične brojke zapravo znače? Objasnimo prvo BDP. Njega sačinjava ukupna proizvodnja i sve usluge u nekoj državi. To je, dakle, ukupan zbroj svega što smo proizveli i što smo potrošili u Hrvatskoj. Budući se radi o BDP-u u drugom kvartalu 2020., on se uspoređuje s BDP-om u istom kvartalu 2019. I tom usporedbom dolazimo do 15,1 posto pada.

Državni zavod za statistiku: Tromjesečno kretanje stope BDP-a

Ako BDP raste znači da se u nekoj državi više proizvodi, više troši pa je s tim povezana i veća potražnja za radnicima (otvaraju se radna mjesta), rastu plaće, ljudi više troše, država kroz poreze i ostale namete dobiva više novca pa može pružiti veću razinu usluga njenim građanima.

Ako BDP pada znači da pada i proizvodnja, i potrošnja, pa poduzećima treba manje radnika koje, naravno, i manje plaćaju. Padaju i prihodi države… Smanjuje se i razina usluga koju država daje građanima. Ministar financija Zdravko Marić već je nekoliko puta istaknuo da su jedino mirovine sigurne, odnosno da će svi ostali državni troškokvi biti revidirani.

U tako usporenoj gospodarskoj aktivnosti država može ući u recesiju, odnosno, gospodarsku krizu. Od svoje samostalnosti Hrvatska je prošla kroz tri recesije – 1990.-1993. tijekom najžešćeg rata; 1998.-1999. zbog utjecaja bankarske krize u RH i napada NATO-a na Srbiju koji je negativno utjecao na naš turizam; 2009.-2015. kao posljedica globalne financijske krize, koja je zbog naših internih problema potrajala puno duže nego u većini europskih država.

Koronakriza već nas je gurnula u novu recesiju. I ne samo nas, praktično je čitav svijet u sličnom problemu. U Hrvatskoj će se pad BDP-a nastaviti i u trećem kvartalu, potvrdio je danas i ministar Marić. Zbog takve situacije neki radnici su već dobili otkaze ili im se smanjila plaća, a neke druge to tek očekuje. Blago onima koji će iz ovoga izaći neokrznuti. Ovoga puta bi u Hrvatskoj, u toj gospodarskoj nevolji, moglo pomoći članstvo u Europskoj uniji i velika novčana pomoć koju očekujemo. Koliko će to utjecati na brzinu izlaska iz krize zasad je nemoguće predvidjeti. Ali da, svaki pad BDP-a i svaka recesija dođu svom kraju. To je sigurno. Nakon kiše i u ovom slučaju doći će sunce. Jednog dana…

guest
0 Komentari
Umetnute povratne informacije
Pogledajte sve komentare