Kako nas varaju na medu: U lažni med stavljaju vodu, sok od mrkve, brašno od raži, dodaju i kesten, grašak i, naravno, šećer Savjeti koji će vam pomoći da prepoznate lažni med /// Koliko je lažnjaka ulovljeno lani, koliko ih je hrvatskih, a koliko iz uvoza? /// Kako možete biti sigurni da je med pravi i proizveden u Hrvatskoj

Proizvodnja meda
Foto: Pixabay

Kupili ste med od kadulje na štandu uz cestu pri povratku s godišnjeg odmora i baš vam je fin, razmišljate kako ćete ga opet kupiti kada budete putovali na more. Možda o tome trebate dobro razmisliti jer stručnjaci savjetuju da se med kupuje samo od provjerenih pčelara za koje ste sigurni da prodaju pravi med. Ako posumnjate da pčelar med proizvodi bez pomoći pčela (da, i to je moguće) možete ga prijaviti poljoprivrednoj inspekciji Državnog inspektorata koja će provesti inspekcijski nadzor, a po potrebi i laboratorijsku analizu.

Patvoreni med nije lako prepoznati na prvi pogled. Međutim, ako vas boli želudac nakon konzumacije meda, imate žgaravicu i mučninu – to može biti znak da se radi o patvorini, odnosno medu koji nije dobiven prirodnim putem. Patvoreni med može sadržavati vodu, sok od mrkve, brašno od raži, prosa, graška ili pitomog kestena, rastopinu šećera, šećerne repe, sirup od škroba, pa čak i najfinije mljeveni pijesak. Laboratorijskom analizom pouzdano se utvrđuju dodaci medu, odnosno njegova (ne)patvorenost, ističu u Zavodu za javno zdravstvo.

Kada se stavlja na tržište kao med ili upotrebljava u bilo kojem proizvodu namijenjenom za konzumaciju, medu se ne smiju dodavati nikakvi sastojci, uključujući prehrambene aditive, niti bilo kakvi drugi dodaci. Med ne smije imati strani okus ili miris, biti u stanju vrenja, imati umjetno izmijenjenu kiselost ili biti zagrijavan tako da prirodni enzimi budu uništeni. Nadalje, pelud niti drugi sastavni dio karakterističan za med ne smiju se uklanjati, osim ako je to neizbježno pri uklanjanju stranih anorganskih ili organskih tvari, ističu u poljoprivrednoj inspekciji.

Lažnjaci su ponekad izvrsno napravljeni i teško ih je prepoznati

Lažnjaci su ponekad tako dobro napravljeni da ih čak i stručnjaci ne mogu prepoznati po izgledu i okusu već je potrebna laboratorijska analiza. A laboratorijske analize Poljoprivredne inspekcije Državnog inspektorata, provedene u prošloj godini, radilo se o 10 uzoraka,  pokazuju da uzorci meda ne udovoljavao parametrima kvalitete što znači da se med prezagrijavao a može upućivati i na patvorenje ili se radilo o drugoj vrsti meda od onoga koji je bio označen. Bilo je slučajeva da je označen kao med od kestena ili kadulje, a u medu nije bilo dovoljno peludnih zrnaca da bi se med mogao tako deklarirati. U jednom slučaju analiza je pokazala da je u pitanju patvoreni med. Od tih 10 uzoraka, sedam ih je bilo podrijetlom iz Hrvatske, jedan je bila mješavina meda iz EU-a i meda koji nije iz EU, jedan je bio podrijetlom iz Španjolske i jedan podrijetlom iz Kine.

Rad pravog pčelara težak je i zahtjevan / Foto: Pixabay

Lani je obavljeno 113 inspekcijskih nadzora meda i pčelara, kazali su nam u Državnom inspektoratu, a nadzorima je bilo obuhvaćeno 187 pakiranja meda. Inspekcija je utvrdila  28 nepravilnosti i to u već spomenutih 10 nepravilnosti otkrivenih laboratorijskom analizom i 18 nepravilnosti koje su se odnosile na označavanje. U 13 slučajeva neispravnog označavanja radilo se o medu podrijetlom iz Hrvatske, a pet uzoraka meda bile su mješavine meda iz EU-a i meda koji nije iz EU.

– Za ukupno utvrđenih 28 nepravilnosti u 22 objekata (u jednom inspekcijskom nadzoru moguće je utvrditi više nepravilnosti) doneseno je osam pisanih rješenja kojima se naređuje  povlačenje meda s tržišta, zabranjuje se stavljanje na tržište, privremeno se zabranjuje stavljanje na tržište ili kojim se naređuje ispravljanje nedostataka. Zbog utvrđenih nepravilnosti podnijeto je 16 optužna prijedloga i dva prekršajna naloga – kažu u Državnom  inspektoratu.

Med hrvatskih pčelinjaka – provjerite tko je i kada proizveo med

Da bi potrošači lakše mogli prepoznati domaći med, Ministarstvo poljoprivrede uvelo je oznaku Med hrvatskih pčelinjaka, a veliki broj pčelara koristi i nacionalnu staklenku za med. U nacionalnu staklenku za med može se puniti isključivo med proizveden na hrvatskim pčelinjacima, označen naljepnicom i jedinstvenim serijskim brojem. Med koji ima oznaku Med hrvatskih pčelinjaka također je označena jedinstvenim serijskim brojem, pomoću kojeg možete kroz aplikaciju, koja je namijenjena potrošačima, www.med.hapih.hr, provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med.

Ovako izgleda službena nacionalna staklenka meda / Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Korisnici ovog znaka su hrvatski pčelari, i to obiteljska poljoprivredna gospodarstva i objekti za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda, koji su upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, a koja se vodi u Hrvatskom pčelarskom savezu i Ministarstvu poljoprivrede. Pravo na korištenja znaka ostvaruje se za označavanje meda koji je proizveden u Hrvatskoj sukladno Pravilniku o medu i Pravilniku o kakvoći uniflornog meda, pojašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Svi pčelari koji koriste ovaj znak pod kontrolnim su nadzorom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu koja jednom godišnje s prodajnog mjesta uzima med označen znakom te ga analizira. Ako provedena analiza pokaže nepravilnosti tada pčelar gubi pravo korištenja znaka na razdoblje od dvije godine. Do sada niti jedan pčelar nije izgubio pravo na korištenje znaka, kažu u Ministarstvu poljoprivrede

Nacionalna staklenka mora imati ovakvu naljepnicu i serijski broj / Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Nacionalnu staklenku koristi tek manji broj pčelara, njih 924, od ukupno 8.527 pčelara koliko ih ima u Hrvatskoj, a do sada je prodano 646.318 nacionalnih staklenki na 109 prodajnih mjesta diljem Hrvatske.

Pčelari su u 2019. godini proizveli 8.373 tone meda, a u Hrvatskoj se u prosjeku troši dva kilograma meda domaće proizvodnje po stanovniku.

guest
0 Komentari
Umetnute povratne informacije
Pogledajte sve komentare