Otkrivamo koliko zaposleni u Hrvatskoj rade prekovremeno i koliko su plaćeni za taj posao Prekovremeno češće rade zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu nego zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu i državnim tvrtkama

zaposleni
Foto: Pixabay

Dvije trećine zaposleni u Hrvatskoj povremeno odrađuje prekovremene sate, otkriva istraživanje u kojem je sudjelovalo 5.500 ispitanika. Prema Zakonu o radu, puno radno vrijeme radnika u Hrvatskoj ne smije biti duže od četrdeset sati tjedno, a u slučaju više sile i izvanrednih okolnosti poslodavac od zaposlenika može zatražiti odrađivanje prekovremenih sati pa samim time i naš radni tjedan može trajati nešto duže – do maksimalnih 50 sati.

Istraživanje koje je proveo portal Moj.posao je otkrilo kako dvije trećine radnika (64%) povremeno odrađuje prekovremene sate. Konkretnije, trećina zaposlenih to čini tri ili više puta tjedno, od svake pete osobe se to traži jednom ili dvaput tjedno, dok za 9% ljudi duži ostanak na poslu i nije tako česta pojava jer, kako tvrde, to se događa rjeđe od jednom tjedno.

Kad radimo prekovremeno, na poslu se najčešće zadržavamo jedan ili dva sata duže nego inače. S druge strane, trećina zaposlenih u Hrvatskoj (36%) ističe kako nikada ne rade prekovremeno, ili se to od njih traži samo u iznimnim situacijama.

Glavni razlog – prevelika količina posla

Prekovremeni sati učestaliji su kod ispitanika zaposlenih u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu nego kod privatnih tvrtki u stranom vlasništvu i državnim tvrtkama.

Najspominjaniji razlozi nešto duljeg zadržavanja na poslu su prevelika količina posla (66%), manjak zaposlenika (45%) i loša organizacija posla u tvrtki (40%).

Dio ispitanika (15%) ostaje prekovremeno zbog dodatne zarade, svaki deseti radnik smatra da će se na taj način „dokazati pred šefom“, dok svega 3% anketiranih priznaje kako poslu ostaju prekovremeno jer loše organiziraju vlastito vrijeme.

Polovica ispitanika (52%) nema nikakvih problema s odrađivanjem prekovremenih sati onda kada je to doista potrebno, čak i ako se to od njih često traži.

S druge strane, nešto više od trećine radnika (37%) tvrdi da bi vjerojatno potražili novi posao kada bi prekovremeni sati postali učestala pojava, a 11% ispitanika bi odmah dalo otkaz.

– Bitno je da se napravi posao te nije problem ostati duže ako mi obaveze dozvoljavaju. Prekovremeni sati trebaju biti plaćeni ili kompenzirani slobodnim danima.

– Mislim da su normalni u situacijama kad treba predati neki izvještaj, dovršiti projekt i slično. No, nije normalno da je standard. Kao ni to da se radnika ne cijeni što ostaje, nego se to jednostavno podrazumijeva”, neki su od komentara ispitanika.

Priznanje za prekovremene izostaje

U velikoj većini slučajeva nadređene osobe podrazumijevaju da će radnici ostati prekovremeno ako je to potrebno (73%), ili o tome nemaju izraženo mišljenje (19%), smatraju ispitanici.

Svega 3% radnika tvrdi kako njihovi nadređeni ne odobravaju ostanak na poslu nakon isteka radnog vremena, dok 5% zaposlenih smatra kako njihovi nadređeni čak niti ne znaju da ljudi rade prekovremeno.

Dulji ostanak na poslu se u pravilu nagrađuje, bilo novčano (38%), bilo slobodnim danima (16%), ali čak 46% sudionika istraživanja upozorava kako se odrađeni prekovremeni sati u njihovim tvrtkama ni na koji način ne kompenziraju.

Optimalno radno vrijeme

Na pitanje što misle koliko bi trebao trajati prosječan radni dan, polovica ispitanih (56%) odgovara kako je trenutno, osmosatno radno vrijeme optimalno rješenje, dok svaka treća osoba misli da je i šest radnih sati dnevno sasvim dovoljno.

Neki vjeruju da bismo trebali raditi i po deset sati dnevno (5%), ili u smjenama od 12 sati s nešto dužim odmorom među radnim danima (3%), a manji broj ljudi (1%) bi najradije radilo 4 sata dnevno.

Što se produktivnosti tiče, najveći broj zaposleni osoba (41%) smatra da su doista produktivni između 6 i 8 sati dnevno, dok trećina anketiranih priznaje kako nisu toliko uspješni i da svakodnevno efikasno rade između 4 i 6 sati.

Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama su, prema vlastitoj procjeni, u prosjeku efikasniji i produktivniji nego oni zaposleni u državnim tvrtkama.

 

 

 

 

guest
0 Komentari
Umetnute povratne informacije
Pogledajte sve komentare