Zagreb pola godine nakon potresa: Rane su vidljive na zgradama, ulicama, trgovima, ali puno više bole one nevidljive duboko u ljudima… Šuta i cigle na svakom koraku /// Zgrade prekrivene skelama /// Naselja u epicentru kao da su zaboravljena /// Razni mešetari traže prostor za zaradu /// Zagrepčani ponovno sastavljaju normalniji život

Zagreb pola godine nakon potresa polako liječi rane, ali nije to više onaj grad kakav je bio do tog kobnog 22. ožujka 2020. godine u 6:24 sati. Sve se treslo, ljudi su doslovce ispadali još sneni iz kreveta u to nedjeljno jutro… Sa zidova su se rušile obiteljske fotografije, slike, knjige su padale s polica…

Na ulicama je, srećom bilo malo ljudi. Padale su fasade sa starijih zgrada. Parkirani auti prekiriveni otpalim ciglama, pročelja bez žbuke, zgrade u centru bez zidova… Ljudi na ulicama u strahu od novog podrhtavanja tla. Nakon nekog vremena još jedan jači udar, strah na ulicama prerasta u paniku. Tako je bilo te kobne nedjelje.

Onaj jači potres tog dana bio je snažan, jačine 5,5 po Richteru, epicentar je bio na dubini od 10 kilometara kod Markuševca. Jedna djevojčica nije preživjela ozljede zadobivene u potresu, a još 26 osoba je ozlijeđeno. Zagreb se od tada naviknuo živjeti s potresima, bilo ih je na tisuće, nekih jačih koji su se osjetili, a još više slabijih. I ovih dana se ponovno trese oko Zagreba.

U epicentru, seoskim naseljima na obroncima Medvednice još uvijek izgleda kao da je jučer bila kataklizma. Razrušene kuće, ljudi spavaju u kontejnerima. Do njih novinari i političari tek povremeno dođu pa je situacija puno lošija nego u središtu grada.

U središtu su, pak, rane vidljive na zgradama, ulicama, trgovima… Hrpe šute i starih cigli, pročelja zgrada prekirvena zaštitnim platnima poput zavoja na ranama, skele, radnici – sve je to dio zagrebačke svakodnevnice. Štete na objektima mjere se u milijardama eura, obnova će trajati desetljeće. A možda i duže.

No još su veće štete one oku nevidljive, one duboko u ljudima. Njih će se puno teže zaliječiti. Centar Zagreba je ostao bez tisuća svojih stanovnika koji su iz razrušenih i opasnih domova sklonište potražili u vikendicama ili na djedovini u Zagorju, Turopolju, Prigorju. Neki su i trajno preselili. Tamo pokušavaju ponovno sklopiti slagalicu koliko-toliko normalnog života.

Političari su, kako drugačije, pali na ispitu pomoći ljudima koje je potres najviše pogodio. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je totalno podbacio, a središnje državne vlasti su, nakon pet mjeseci čekanja, ipak donijele zakon koji će pomoći i potaknuti obnovu. Koliko će zakon biti uspješan pokazat će se vrlo brzo.

Po centru Zagreba užurbano mešetare trgovci nekretninama, mešetare i razni graditelji, trgovci građevnim materijalom. Svi će oni zaraditi na muci ljudi koji su najviše pogođeni potresom. I to rade bez imalo srama.

Zagreb pola godine nakon potresa polako liječi rane. Polako, jako polako…

zagreb pola godine nakon potresa

zagreb pola godine nakon potresa

zagreb pola godine nakon potresa

zagreb pola godine nakon potresa

zagreb pola godine nakon potresa

zagreb pola godine nakon potresa

zagreb pola godine nakon potresa

zagreb pola godine nakon potresa

zagreb pola godine nakon potresa

Zagreb pola godine nakon potresa
Novi križevi na Katedrali / Foto: Gorica.info

guest
0 Komentari
Umetnute povratne informacije
Pogledajte sve komentare