Tribina o vršnjačkom nasilju: Zlostavljanja je najviše među djecom u četvrtom i osmom razredu, a djevojčice su više izložene nasilju

nasilju
Foto: Gorica.info

Posljednjih dana svjedoci smo mnogobrojnim slučajevima nasilja i nasilne komunikacije među djecom i mladima, no koliko god se o tome govorilo, situacija umjesto da se poboljšava, ona je sve gora. Tim povodom je u utorak navečer u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta održana tribina „Odrastanje bez nasilja“ u organizaciji Centra za djecu mlade i obitelj Velika Gorica.

Tribina je održana na poticaj Dječjeg gradskog vijeća, točnije Matea Brozičevića iz Osnovne škole Jurja Habdelića te Marte Roginić iz Osnovne škole Velika Mlaka koji su s problemom nasilja među vršnjacima upoznali i gradonačelnika Krešimira Ačkara koji je odmah zamolio da Centar nešto učini po tom pitanju.

Da za djecu nema gore stvari od nasilja uvodno je istaknula Marta Roginić, te dodala kako pogrešno smatramo da ima dovoljno programa na tu temu.

– Mnoga djeca dok profesori nisu prisutni ismijavaju te programe, događa se nasilje, a roditelji nasilnika i kada budu pozvani na razgovor dođu radi reda te se često čuje kako njihovo dijete nije takvo i kako su oni svoje dijete drugačije odgojili.

Također, Roginić je upozorila kako su mnoga djeca kod kuće dobra, a izvan kuće nasilna i zlobna te su Mateo i ona ove probleme ispričali gradonačelniku jer smatraju da nije dovoljno održavati programe samo za djecu nego treba educirati i roditelje.

nasilju

I nasilnici trebaju pomoć

Iako to možda na prvu zvuči nelogično, zaštitu osim žrtava nasilja trebaju i djeca nasilnici, ali i promatrači pojasnila je Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj, te pojasnila što je zapravo nasilje.

– Nasilje je kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje drugo dijete koje se ne može obraniti. To može biti tjelesno, emocionalno, verbalno zlostavljanje.

Statistički podatci pokazali su da je zlostavljanje najčešće među učenicima 4. i 8. razreda, te da nažalost 71 posto nastavnika ništa ne poduzima u tim slučajevima, a djeca se za pomoć najčešće obraćaju roditeljima i prijateljima, no postoje oni koje se ne obraćaju nikome.

Da škola i roditelji moraju biti partneri smatra Katarina Sikirić, socijalna pedagoginja iz Osnovne škole Nikole Hribara.

– Svima nama u fokusu je dijete, i svi imamo isti cilj, stoga međusobno povjerenje moramo graditi od trenutka upisa djeteta u školu. Roditelji se ne smiju ustručavati doći i reći razredniku ako postoje problemi i njihovo dijete se ne osjeća dobro iz nekog razloga. Ako razrednik ne može riješiti problem tu su stručne službe, o problemu se mora razgovarati. To je sve proces, nema čarobnog štapića.

Djecu se od prvog razreda uči kako se suočiti s izazovima

Također, Puljiz Vidović je istaknula kako moramo razlikovati sukob i nasilje, a Sikirić je pojasnila kako se sukobi rješavaju u školi.

– Od prvog razreda radi se na emocionalnom osnaživanju djece. Učenike učimo životnim vještinama da znaju odgovoriti na životne izazove, nositi se sa stresom, nenasilno rješavati sukobe. Ukoliko sukob ipak preraste u ozbiljno nasilje dužni smo uključiti i Centar za socijalnu skrb (CZSS) i policiju, a u Velikoj Gorici je ta suradnja izuzetno dobra.

Ivana Galić, socijalna radnica iz Centra za socijalnu skrb Velika Gorica objasnila je da CZSS postupa po prijavi škole ukoliko se nasilje dogodilo u školi, odnosno pozivu policije ako se dogodilo izvan škole.

– Kad zaprimimo poziv pozivamo roditelje i dijete, kod roditelja se gleda obiteljska situacija, a s djetetom razgovara socijalni pedagog ili psiholog. Prvo se poziva žrtva nasilja kako bi se dobila slika što se dogodilo, a onda gledamo gdje dalje uputiti dijete.

Galić se osvrnula i na sintagmu da nasilje rađa nasilje, te istaknula kad to čuje da prvo pomisli na situacije kad roditelji opravdavaju djecu ili ih čak potiču na nasilje govoreći im ako ih netko udari neka slobodno uzvrate te to smatra neprihvatljivim.

nasilju

Djevojčice su više izložene nasilju

Da kriminalci nisu postali kriminalci preko noći pojasnila je Katarina Šibalić, policijska službenica za mladež iz Policijske postaje Velika Gorica koja je istaknula kako sve zapravo krene s vršnjačkim nasiljem.

– U jednom istraživanju koje sam provela na području Velike Gorice došla sam do podatka da je 27 posto djece bilo žrtva vršnjačkog nasilja, a ono što je zastrašujuće da su djevojčice te koje više trpe nasilje. Strašno je gledati što sve djeca danas trpe, roditelji se osjećaju bespomoćni, ne znaju kome se obratiti, ali ono čega treba biti svjestan je da djeca žele razgovarati s roditeljima i da smo im oni najvažniji oslonac.

Svjesna činjenice da roditelje uvijek zanima povratna informacija što su službe učinile rekla je kako to nažalost nikada neće doznati jer su službe dužne štititi i djecu nasilnike, a ujedno je podsjetila ono što često zaboravljamo, a to je da prema zakonu roditelj ima pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u druženju s drugim osobama kao i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugim oblicima elektroničke komunikacije.

Pratite što djeca rade na mobitelu

– Kad roditelji kažu da ne gledaju djetetov mobitel jer ono ima pravo na privatnost tu griješe jer su dužni pratiti što dijete radi. Bez obzira bilo dijete žrtva ili nasilnik – poručila je Šibalić.

A što odrasli mogu učiniti da se djeca osjećaju sigurno?

– Nažalost vlada nepovjerenje u sustav, voljela bi kad bi roditelji učitelje, stručne službe vidjeli kao ljude od krvi i mesa, kao one koji su se odlučili baviti djecom zato što vole raditi s njima. Razgovor, odnos, komunikacija, to je najvažnije – rekla je Sikirić, a s njom se složila i Galić te dodala kako roditelji imaju najodgovorniju ulogu te kako je izuzetno važno da razgovaraju s djecom i neka puste floskule „kako je bilo u školi“ i radije ulažu u međusobni odnos.

– Ljudi, klonite se e-dnevnika. Pustite neka dobiju jedinicu, neopravdan sat, pustite im da budu djeca prije svega. Sve je to dio odrastanja – zaključila je tribinu Šibalić.

 

 

 

 

 

 

 

 

Tvornica sadržaja - Vodimo Vas do cilja
Subscribe
Notify of
guest
0 Komentari
Umetnute povratne informacije
Pogledajte sve komentare