Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je 7.522 kune ili 998 eura. To je za 5 posto više nego godinu dana ranije, no većina je građana i dalje ispod psihološke granice od tisuću eura.
Čak 60 posto zaposlenih u našoj zemlji prima plaću manju od 1000 eura, dok svaki četvrti ima plaću od 750 eura ili manje. Od 1000 do 1500 eura prima 28 posto zaposlenih, dok je onih s plaćama višima od 1500 eura svega 12 posto, pokazuju podaci servisa MojaPlaća.
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 123% više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (78% više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+38%) te telekomunikacija (+17%).
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-35%), tekstilni radnici (-38%) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-30%).
Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću i dalje imaju kontrolori leta (23.235 kuna, odnosno 3.084 eura), direktori IT poslova (22.772 kuna, 3022 eura) te regionalni direktori (21.681 kune, 2717 eura).
Najpotplaćeniji radnici su šivači s prosječnom mjesečnom plaćom od 4.365 kuna (579 eura), tekstilni tehničari s 4.350 kuna (577 eura), frizeri (4.475 kuna, 594 eura) te zaštitari 4.632 kune (615 eura).
Najbolje plaćaju velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 8% više od prosjeka te iznose 8.149 kuna (1082 eura). S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4% niža od prosjeka (7.191 kunu, 954 eura). Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 7.087 kuna, odnosno 941 euro (-6%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.999 kuna odnosno 929 eura (-7%).
U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle javnoj i lokalnoj upravi i samoupravi (+7%), dok su najmanje rasle privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (+4%).
Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu
Najniže plaće pronalazimo u Virovitičko-podravskoj (-20%), Brodsko-posavskoj (-17%), te Požeško-slavonskoj (-17%) županiji.
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (11% iznad prosjeka) te iznosi 8.365 kuna ili 1110 eura (medijan 7.500 kuna).
Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću
Očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Pa tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 63% višu plaću od prosječne.
Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17% višu plaću od prosječne (8.795 kuna ili 1167 eura) i čak 37% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 6.409 kuna ili 851 euro.
Također, istraživanje je potvrdilo kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 6.142 kune, odnosno 815 eura (18% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 6.757 kuna ili 897 eura (-10%). Do prosječne hrvatske plaće u iznosu od 7.455 kuna (989 eura) dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo natprosječno zarađivati te prosječna plaća onih koji iza sebe imaju deset godina radnog staža iznosi 8.386 kuna ili 1113 eura(+11 %).