Broj proizvođača mlijeka pao je ispod 3.000 što je zabrinjavajuće, a ta će brojka još više padati, upozorili su iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
HPK u priopćenje ističe zabrinutost zbog negativnog trenda u proizvodnji mlijeka, nastavaka pada broja proizvođača i rasta troškova proizvodnje.
– Trend proizvodnje mlijeka i dalje je negativan i svake godine sve više pada – kaže predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK-a Igor Rešetar navodeći kako su prihodi na farmama jako mali, a proizvođači zbog neisplativosti prelaze na druge proizvodnje.
Ističe kako cijena mlijeka zadnja tri mjeseca raste te se odbor nada kako će se taj trend nastaviti.
– Kada je riječ o ulaznim troškovima za proizvodnju, na žalost oni i dalje rastu i izuzetno su veliki, dok se cijene žitarica i dalje ne smanjuju – kaže Rešetar.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna količina kravljeg mlijeka prikupljenoga u 2021. u odnosu na 2020. smanjena je za 1,3%. Količina ovčjeg smanjena je za 2,3% i kozjega za 4,3%.
Izraženo u količini, to znači da je u 2021. prikupljeno manje kravljeg mlijeka, za 5.555 tona, ovčjega, za 65 t, te kozjega, za 173 t.
Uvozimo više od 50 posto potrebnog mlijeka
Količina neobranog mlijeka koju su mljekare uvezle u 2021. u odnosu na 2020. povećana je za oko 5.900 t, odnosno za 4,2%, dok je količina uvezenog vrhnja povećana za oko 1.800 t (60,8%).
Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u neprekidnom je padu. U usporedbi s prethodnom godinom, proizvodnja mlijeka za piće smanjena je za oko 17.000 t (6,0%), vrhnja za 937 t (2,8%) i napitaka s mliječnom bazom za 265 t (1,2%), dok je količina fermentiranih proizvoda povećana za 395 t (0,4%).
Proizvodnja maslaca povećana je za 549 t (15,6%) u odnosu na 2020., dok je ukupna proizvodnja kravljeg sira u 2021. povećana za 983 t (3,1%). Proizvodnja ovčjeg sira smanjena je za 2,4%, a kozjega za 3,4%.
Potrebe Hrvatske za mlijekom kreću se oko 950 milijuna kilograma godišnje. U ovom trenutku domaća proizvodnjom mlijeka podmiruje manje od 50 posto vlastitih potreba.