Istraživanje o potrošnji duhanskih proizvoda koje su tijekom siječnja proveli magazin JaTrgovac i Hendal, pokazalo je značajno smanjenje konzumenata cigareta te rast popularnosti uređaja nove generacije – grijanih duhanskih proizvoda te e-cigareta.
U odnosu na lanjsko istraživanje, primjetno je značajno smanjenje broja konzumenata cigareta (sa 80,2 posto na 67,6 posto) te posljedični rast popularnosti uređaja nove generacije (sa 12 posto na 22,4 posto) te e-cigareta (sa 9,5 na 18,5 posto).
Duhan za motanje i električne cigarete sve popularniji
Kada je riječ o okvirnom pitanju o broju konzumenata, odgovori su vrlo slični onima koje su dobiveni u siječnju 2022. – 33,2 posto građana konzumira duhanske proizvode, dok ih je lani bilo tek nešto većih 34,4 posto.
Značajne razlike, pokazalo je istraživanje, vidljive su kod vrsta duhanskih proizvoda koji se konzumiraju s obzirom na to da je najveća kategorija cigareta izgubila na popularnosti – s lanjskih 80,2 posto na ovogodišnjih 67,6 posto.
Taj prostor za rast iskoristio je duhan za motanje koji je rastao za 4,2 posto te sada ima 31,5 posto udjela, no najveći pomak napravili su uređaji nove generacije koji su gotovo udvostručili svoj udio – grijani duhanski proizvodi (IQOS, glo i dr.) koji su rasli s 12 posto na sadašnjih 22,4 posto te električne cigarete koje su istodobno rasle s 9,5 na 18,5 posto.
Cigarete sve češće kupujemo na benzinskim postajama
Dva lani najpopularnija mjesta za kupnju duhanskih proizvoda izgubila su na popularnosti: kiosci su pali na 65% sa 74,6% lani, a supermarketi/hipermarketi na 39% s ranijih 46,9%.
To su iskoristile benzinske postaje koje su se probile na drugo mjesto s 40,7% udjela uz rast od 6,7%, dok je kupnja u lokalnoj kvartovskoj trgovini ostala na praktički istoj razini te zauzima 25,1% (lani 25,6%).
Nešto malo su rasli i formati specijaliziranih trgovina (tobacco shopovi) i to za 3,6% te sada drže 17,9%, no ono što je najznakovitije jeste i da je udio potrošača koji kupuju duhanske proizvode na crnom tržištu također u porastu: s prošlogodišnjih 7,7% na ovogodišnjih 12,4%.
Iznos mjesečne potrošnje nije zabilježio osjetnije oscilacije jer najveći broj građana, njih 44,5%, troši do 200 kn ili 30 € (lani je to bilo 42,1%), do 500 kn ili 70 € prosječno troši 37,7% (lani 37,9%), do 1.000 kn ili 140 € njih 14,9% (lani 15,4%), a više od 1.000 kn ili 140 € mjesečno troši 3% građana (lani 4,6%).
Zanimljivo je i da su poskupljenja roba i usluga utjecala na potrošačke navike pa je tako 39,2% konzumenata izjavilo da zbog toga puši manje nego prije, dok je takvih u prošlogodišnjem istraživanju bilo dvostruko manjih 19,2%. Da puše više sada ističe 9% građana (lani 21,5%).