Hrvatska kontrola zračne plovidbe u potrazi je za 16 kandidatkinja ili kandidata koji će nakon osposobljavanja činiti novu generaciju oblasnih radarskih kontrolora zračnog prometa s mjestom rada u Velikoj Gorici.
Od kontrolora leta traže visoku toleranciju na stres, samouvjerenost, odlučnost, sposobnost donošenja brzih i točnih odluka te odlično pamćenje, percepciju i pažnju.
Uz to, potrebno je imati završenu najmanje četverogodišnju srednju školu, aktivno poznavati hrvatski i engleski jezik na razini B2, biti hrvatski državljanin ili državljanin neke od članica EU-a, biti rođen u razdoblju od 1994. do 2003. godine te odličnog zdravstvenog stanja. Prijaviti se možete do 27. veljače.
Visoka plaća, beneficiran staž, razni dodaci…
Posao kontrolora leta jedan je od poslova koji sa sobom nose i visoke plaće.
– Posao kontrolora zračnog prometa iznimno je odgovoran jer je potrebno voditi brigu o sigurnosti zrakoplova, posade i putnika. Zbog velike odgovornosti kontrolori zračnog prometa su i plaćeni značajno iznad nacionalnog prosjeka. Njihova prosječna neto plaća je u siječnju ove godine iznosila više od 38.600 kuna, a određuje se ovisno o složenosti radnog mjesta, pa postoje razlike između primanja toranjskih, prilaznih i oblasnih kontrolora.
Posao je često iscrpljujuć i stresan jer u jako kratkom razdoblju kontrolori primaju veliku količinu informacija na koje moraju brzo i adekvatno reagirati. Zbog toga, uz plaću, kontrolori zračnog prometa imaju i dodatne pogodnosti poput beneficiranog radnog staža i različitih drugih dodataka – kazala je za Dnevnik.hr glasnogovornica Marina Halužan.
Dio kontrolora odlazi u mirovinu
Na pitanje zašto traže čak 16 novih kontrolora leta, odgovorila je da je to, između ostalog, zbog odlaska dijela postojećih kontrolora u mirovinu, ali i prognoze oporavka zračnog prometa slijedom kontinuiranog smanjivanja izazova povezanih s pandemijom bolesti COVID-19.
Novih 16 kandidata za oblasnog kontrolora bit će već peta generacija kontrolora zračnog prometa koji se u cijelosti osposobljavaju u Republici Hrvatskoj, odnosno u HKZP-u, istaknula je Halužan.
Trajanje osposobljavanja ovisi o konkretnom radnom mjestu za koje se kandidati osposobljavaju, a radi se o razdoblju od dvije do tri godine. Tijekom cijelog procesa provodi se kontinuirano ocjenjivanje kandidata kroz ispite, praktične procjene i usmene ispite.
Zbog zahtjevnosti procesa, do samog kraja i dozvole za rad nerijetko dođe upola manji broj kandidata od početnog broja polaznika.
.