Državni inspektorat podsjeća građane da je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica, dok je za neke potrebna dozvola Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade ili prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisane su novčane kazne, navode iz Državnog inspektorata.
Pojavom prvih proljetnica u prirodi zbog njihovog nježnog i atraktivnog izgleda, ljudi su ih počeli sakupljati čime izravno utječu na njihovu održivost. Stoga Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode rješenje Ministarstva mora se ishoditi za sakupljanje odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade ili prodaje.
Evo koliko smijete ubrati proljetnica
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno – navode iz Državnog inspektorata.
Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode. S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade ili prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisana je novčana kazna u iznosu od 25.000,00 do 200.000,00 kn za pravnu osobu, od 7.000,00 do 30.000,00 kn za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 10.000,00 do 40.000,00 kn za fizičku osobu obrtnika.
Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata.
.