Posljednjih dana temperature su vrlo visoke, sa svih strana stižu upozorenja i razne preporuke kako bismo se zaštitili od vrućine, ali i kako bi djelatnici hitne pomoći imali što manje intervencija. No ljeto je, a to znači da mora biti vruće. Zašto je važno pridržavati se preporuka, paziti na svoje zdravlje i kako pomoći osobi kojoj pozli zbog vrućine doznali smo od voditelja goričke hitne dr. Siniše Goluba.
– Veliki je pritisak na našu službu, a samim time i na same djelatnike u ovim zahtjevnim situacijama, velik je broj simptoma i problema s vrućinom, a sve se to može na vrijeme prepoznati i može se ispravno odreagirati.
Puno toga događa se u našem tijelu za vrijeme velikih vrućina, a za puno toga sigurni smo ne biste ni pomislili da je s njima povezano – kaže doktor Golub.
– Krvne žile se šire, zbog čega se tlak snižava, a promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu. Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta, smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu. Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost. UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom) te razvoj mrene na oku.
Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja – pojašnjava dr. Golub.
Kako prepoznati simptome toplinskog udara?
Posljednja dva dana izmjereno je 37 Celzijevih stupnjeva u hladu, a to su temperature kada, kako volimo slikovito reći, dišemo na škrge. Čak i oni najzdraviji osjetili su neke od simptoma toplinskog udara.
– Puno je simptoma, crvena i vruća koža, glavobolja, smušenost, grčevi u mišićima, mučnina, malaksalost, razdržljivost, ubrzano disanje…U najvećem riziku su kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, osobe starije od 65 godina, djeca te radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…
A u ove vruće ljetne dane, podsjeća dr. Golub nemojte zaboraviti ni na druge u vašoj blizini.
– Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati vašu pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti. – savjetuje doktor Golub.
Osobu kojoj pozli važno je dobro rashladiti
Evo što učiniti, ako sami ne možete pomoći i nužno je zatražiti liječničku pomoć.
– Ako član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć.
Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, stavite hladni oblog na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Jedna od važnih preporuka je da tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka. I podsjećamo, klonite se direktnog boravka na suncu između 10 i 17 sati, pijte dovoljno tekućine, mislite na sebe i druge, ali i na djelatnike hitne medicine koji su ovih dana zatrpani pozivima, a samo treba slušati savjete koji se svake godine ponavljaju i odmah će ih biti manje.
Discussion about this post