Udruga hrvatskih sudaca nezadovoljna što su im nisu povećane plaće kao što je Ministarstvo pravosuđa i uprave obećalo prošlog svibnja, opet najavljuje bijeli štrajk.
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) poslala je pritužbu Europskoj komisiji na rad Vlade. Ističu kako plaće sudaca nisu propisane sukladno općeprihvaćenim europskim i međunarodnim standardima i pravu Europske unije jer nisu utemeljene na objektivnim i transparentnim kriterijima, već ovise o samovolji/arbitrarnosti izvršne vlasti te su neprimjerene visine u odnosu na funkcije koje suci obavljaju.
Visinu osnovice određuje izvršna/zakonodavna vlast samostalno (samovoljno), jer nije propisan niti ustanovljen mehanizam objektivnih kriterija na temelju kojih se osnovica određuje, niti je predviđena participacija sudaca u odlučivanju o visini te osnovice – navode iz UHS-a.
Podsjećaju kako se do 2000. osnovica za obračun plaće vezala na iznos prosječne neto isplaćene plaće u prethodnoj godini (objektivni kriterij), a potom je određena zakonom, što je protivno Ugovoru o EU i Povelji Europske unije o temeljnim pravima te preporukama relevantnih institucija EU i Vijeća Europe.
UHS je stoga tijekom 2023. poduzeo i predložio niz mjera kako bi se uklonio svaki daljnji izravni utjecaj zakonodavne i izvršne vlasti na visinu plaće sudaca, zahtijevajući pritom, kao treći korak predložene reforme, i poboljšanje uvjeta rada sudskih službenika i namještenika s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica tim je povodom javno obećao usvajanje cjelovitog Zakona o plaći do kraja 2023., kojim bi se definirali objektivni kriteriji za usklađivanje osnovice uvođenjem tzv. indeksacije, koeficijenti sudaca drugačije nego što je to sad propisano te uređenje materijalnih prava sudaca.
Novi Zakon o plaćama nije donesen, iako je obećan
Iako je sve obuhvaćeno i Izvješćem EK o vladavini prava za 2023., Zakon o plaćama nije usvojen u obećanom roku. Istovremeno, izmjenama najavljenima ovih dana status sudskih službenika i namještenika ostat će čvrsto na samom dnu ljestvice; tome svjedoči i primjer zapisničarke prvostupanjskog suda s 30 godina staža koja će dobiti manje od 40 eura povišice.
O statusu sudaca pak govori i činjenica da je osnovica za plaće donedavno bila 22 eura manja nego davne 2009., što je kao posljedicu imalo sustavno osiromašivanje sudaca, a time i ugroženo načelo neovisnosti sudaca. Usporedbe radi, sucima je nakon prve faze pregovora osnovica porasla za 59,5 eura bruto u odnosu na 2009., a službenicima je u istom razdoblju rasla za 269,13 eura.
Hrvatski suci imaju najviše predmeta u usporedbi s drugim sucima
Unatoč izrazito nepovoljnom materijalnom statusu, podaci iz 2022. govore kako suci u Hrvatskoj godišnje rade na više od milijun novih spisa – najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU. S druge strane, svjedočimo svakodnevnom odljevu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima.
Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 posto (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana.
Iz Udruge hrvatskih sudaca iskazuje punu podršku zahtjevima sudskih službenika i namještenika s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.
Najavljuju kako su članovi UHS-a spremni ponovno započeti mjere upozorenja u skladu s odlukom Upravnog odbora UHS-a od 18. prosinca prošle godine – navodi se u priopćenju Udruge hrvatskih sudaca.
Discussion about this post