Zima polako popušta, sve više građana vikendima kreće na duže ili kraće šetnje prirodom. Prve tople dane jedva je dočekala i priroda koja se polako budi. Sve je više procvjetalog cvijeća u šumama, prve su niknule visibabe još u veljači, a nakon njih i druge vrste proljetnica.
Šumsko tlo polako prekrivaju šafrani, ljubičice, jaglaci, plućnjak, šumarice, kukurijek, pasji zub, mišje uho, višecvjetni sunovrat, kockavice… Sve su to proljetnice koje najavljuju kraj zime i dolazak proljeća.
Proljetnica je zajednički naziv za sve biljke koje cvjetaju početkom vegetacijske sezone. Iako proljeće kalendarski počinje u ožujku, prve proljetnice mogu se naći i ranije. Mnoge izlaze iz zemlje već nakon prvih toplijih dana u godini, čak i dok se još ima snijega.
Pretjerano branje uništava proljetnice
Neke od proljetnica su ugrožene, a neke su i strogo zaštićene. Glavne prijetnje proljetnicama su pretjerano branje te uništavanje staništa (širenje građevinskih područja, pretvaranje livada u obradive površine, krčenje šuma, odvodnjavanje i melioracija područja,…).
– Proljetnice su trajnice, odnosno višegodišnje biljke koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku lukovice, gomolja ili podanka. Njihov nadzemni dio svake zime odumire, a u proljeće izrasta novi stoga je važno uživati u njihovoj ljepoti i ne brati ih. Sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.
Strogo zaštićene biljke poput kockavice i velecvjetnog kukurijeka ne smiju se brati, sakupljati, uništavati, osim za znanstvena istraživanja uz posebno dopuštenje Ministarstva održivog razvoja, navode iz Javne ustanove Zeleni prsten.
Za nezakonito branje, iskopavanje i prodaju strogo zaštićenih biljaka kazne su od 929 do gotovo 4.000 eura za fizičku osobu.
Nelegalno branje te prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata.
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva.
Sakupljanje biljaka za osobne potrebe smatra se sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno – doznajemo u Državnom inspektoratu.
I ove se godine provodi akcija “Jeste li ih vidjeli – proljetnice”
Spomenimo da Zavod za zaštitu prirode i ove godine provodi akciju „Jeste li ih vidjeli – proljetnice“ kojom potiče građane da im dojave lokacije na kojima su opazili proljetnica. Najviše dojava prošle godine stiglo je s područja Zagrebačke županije, a kroz ovu akciju stručnjaci dobiju vrijedne i korisne informacije o rijetkim i ugroženim vrstama i njihovoj rasprostranjenosti.
Proljetnice nisu samo lijepo cvijeće, one su jedinstvene biljke vrijedne pažnje i proučavanja. I zato kad krenete u šetnju po šumi, uživajte u prekrasnim cvjetovima koje nam daruje priroda, nemojte ih brati, ostavite ih u njihovom prirodnom staništu.
O zaštiti prirode i okoliša brine i Zagrebačka županija koja novčanim potporama podupire rad brojnih udruga kojima je u fokusu priroda i okoliš.
Županija je i ove godine za udruge osigurala 80 tisuća eura. Sredstva se mogu dobiti za projekte kojima je u fokusu smanjivanje i odvojeno prikupljanje otpada, recikliranje, kompostiranje, čišćenje divljih odlagališta, očuvanje zaštićenih područja…
Za pojedini projekt može se dobiti od 700,00 eura do 5.300,00 eura.
Programski sadržaj nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
