Među građanima koji žive u stanovima veliki interes ovih dana izazvala je najava da se planira donijeti Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. U Hrvatskoj više od 1,5 milijuna ljudi živi u višestambenim zgradama, dok je broj stanova na koje se budući zakon odnosi oko 850 tisuća.
Novi zakon donosi cijeli niz prekršajnih odredbi. U nacrtu zakona za prekršaje upravitelja propisuju se kazne u iznosu od pet do 20 tisuća kuna. U cijeloj listi mogućih prekršaja, u prvi plan izbio je onaj kad upravitelj ne osigura hitni popravak najkasnije u roku od tri sata od prijave njegove potrebe, piše Slobodna Dalmacija.
Iz Udruge “Upravitelj” naglašavaju da nije problem u propisivanju kazni, ali bi u ovom slučaju mogao biti u ova “tri sata” i navode konkretan primjer.
Dakle, zbog obilne kiše procuri krov na zgradi i voda se slijeva niz zidove stana ispod, noć je, kiša i dalje pada, tko bi se usudio poslati radnike na krov. Uz to, svim suvlasnicima je poznato da hidroizolacija nije riješena, ali nisu se mogli dogovoriti o radovima.
Zašto bi onda, pitaju se, zakonodavac u ovom slučaju kažnjavao upravitelja koji nije mogao riješiti curenje krova za tri sata. Zato, kažu, treba definirati situacije te prema njima odrediti primjereniji rok za intervencije.
Stižu kazne i za suvlasnike
S druge strane su pak prekršajne odredbe s novčanim kaznama za suvlasnike. Novčanom kaznom u iznosu od tri do 15 tisuća kuna kaznit će se za prekršaj suvlasnik ako ne dopusti ulaz u svoj posebni dio zgrade upravitelju, odnosno osobi koju upravitelj odredi ako je to potrebno radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika.
Iz Udruge “Upravitelj” predlažu, među ostalim, tisuću kuna kazne ako suvlasnik, bez suglasnosti ostalih, na zajedničke dijelove zgrade postavlja uređaje i opremu (primjerice hladnjak, ormar, vanjska jedinica klimatizacijskog uređaja) koji služe isključivo posebnom dijelu zgrade.
Kaznom od tisuću do pet tisuća kuna za prekršaj kaznit će se stjecatelj vlasništva nad posebnim dijelom ako ne dostavi dokumentaciju o promjenama vezanim uz suvlasništvo zgrade, odnosno vlasništvo posebnog dijela zgrade, te o tome ne dostavi fotokopiju dokaza upravitelju u roku od 60 dana.
Praksa je pokazala da određeni broj suvlasnika ne živi u svom stanu, nego u inozemstvu, ne dolazi često i uopće nije zainteresiran za održavanje zgrade. Ali bez glasa jednog takvog suvlasnika ne može se odlučivati o pitanjima za koja je propisano da treba suglasnost svih.
Događa se također da ostavinska rasprava nakon smrti suvlasnika traje godinama, pa novog uopće nema. Osim toga, nije tajna da gotovo svaka zgrada ima barem jednog suvlasnika koji iz samo sebi znanih razloga ne prihvaća nikakav prijedlog i time, naravno, “blokira” donošenje svih odluka za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika.
Zanimljivo je da sada, ako suvlasnici žele dati krov u zakup nekom investitoru za postavljanje solarne elektrane i od toga imati prihod na računu pričuve, zakonski za to treba stopostotna suglasnost, dok se, primjerice, za GSM bazne stanice i de facto istovrsni zakup krova zakonom propisuje “samo” suglasnost većine.
Suvlasnici su, prema nacrtu zakona, obvezni osigurati zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, odnosno požara, oluje, udara groma, izljeva vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijev, te drugih rizika ovisno o opasnosti područja, izloženosti i oštetljivosti zgrade, sve vezano uz njezinu namjenu (seizmički rizik, rizik od klizanja tla i odronjavanja zemljišta, rizik od poplava, bujica i visokih voda, rizik od snježne lavine i sl.), kao i od odgovornosti za štetu prema trećim osobama.
Znatno povećanje visine pričuve
U nacrtu zakona predlaže se iznos minimalne visine zajedničke pričuve od 0,54 posto etalonske cijene građenja za primjenu u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji godišnje. Budući da je etalonska cijena građenja u 2020. godini bila 6800 kuna po kvadratu, danas bi minimalni mjesečni iznos pričuve po kvadratu bio 3,06 kuna.
Ako uzmemo za primjer stan površine 70 kvadrata, pričuva bi mjesečno iznosila 214,20 kuna (70 kvadrata x 3,06 kuna).
Podsjetimo, sadašnja cijena pričuve računa se po etalonskoj cijeni građenja iz 1998. godine, otud po istome modelu iznos od 1,53 kune po metru četvornome, koji je, proizlazi, po prijedlogu udvostručen.
Upravitelji su mišljenja da bi se cijena, usklađena s etalonskom cijenom građenja, trebala novim zakonom odrediti kao minimalna pričuva, ako se zgrade žele održavati na kvalitetan način, što je konačno u interesu svima – i suvlasnicima i upraviteljima zgrada, piše Slobodna Dalmacija.
.