Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama tijekom prosinca dosegnuo je 419 tisuća, što predstavlja rast od 6,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, kada je zabilježeno 393 tisuće putnika. Pokazuju to najnoviji podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), potvrđujući nastavak pozitivnog trenda u zračnom prometu.

Najveći udio u ukupnom prometu imala je zračna luka Zagreb, kroz koju je u prosincu prošlo 333 tisuće putnika. To je povećanje od 5,1 posto na godišnjoj razini, čime je zagrebačka zračna luka zadržala uvjerljivo prvo mjesto među hrvatskim aerodromima.

Na drugom mjestu nalazi se zračna luka Split, koja je zabilježila 50 tisuća putnika, što je snažan rast od 14 posto u usporedbi s prosincem 2024. godine.

Slijedi zračna luka Dubrovnik s 31 tisućom prevezenih putnika i godišnjim porastom od 13,2 posto, što dodatno potvrđuje stabilnu potražnju za zračnim prijevozom prema najvažnijim turističkim destinacijama i izvan glavne sezone.

Kada je riječ o međunarodnom prometu, najveći broj putnika ostvaren je na relacijama s Njemačkom.

U prosincu je između hrvatskih i njemačkih zračnih luka putovalo oko 100 tisuća putnika, što je 4,2 posto više nego godinu ranije. Slijede zračne luke Francuske s 24 tisuće putnika, no u tom segmentu zabilježen je pad od 6,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Tijekom prosinca zabilježeno je ukupno 5.396 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što predstavlja porast od 1,3 posto u odnosu na prosinac 2024., kada je evidentirano 5.327 operacija. S druge strane, promet tereta u zračnim lukama iznosio je 765 tona, što je pad od 8,7 posto na godišnjoj razini.

Pozitivni trendovi vidljivi su i na godišnjoj razini. U razdoblju od siječnja do prosinca ostvareno je ukupno 144.700 slijetanja i polijetanja zrakoplova, odnosno 4,4 posto više nego godinu ranije.

U hrvatskim zračnim lukama u tom je razdoblju ukrcano i iskrcano 13,9 milijuna putnika, što je porast od 6,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ipak, godišnji podaci pokazuju pad u segmentu teretnog prometa. Ukupan promet tereta u hrvatskim zračnim lukama tijekom 12 mjeseci iznosio je 9.700 tona, što je 12 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine.

Unatoč smanjenju teretnog prometa, rast broja putnika i zrakoplovnih operacija potvrđuje da se zračni promet u Hrvatskoj nastavlja oporavljati i stabilno rasti, uz snažnu potporu glavnih zračnih luka i međunarodnih linija.

Objava Zračni promet u Hrvatskoj raste i izvan sezone: U prosincu 419 tisuća putnika pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Građevinarstvo je postalo unosan biznis. Najbolje se to vidi po broju novih zgrada koje se grade u Velikoj Gorici, ali u drugim dijelovima Hrvatske. To potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. U lipnju ove godine obujam radova izvedenih na zgradama bio je veći za 10 posto u odnosu na lipanj 2024. godine, izračunali su statističari.

U lipnju je 62,6 posto radnih sati na gradilištima odrađeno na novogradnji, a 37,4 posto na rekonstrukcijama, popravcima i održavanjima. Na zgradama je odrađeno 58,7 posto, a na ostalim građevinama 41,3 posto radnih sati.

U prvih šest mjeseci ove godine obujam građevinskih radova porastao je za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Najviše se radilo na stambenim zgradama, obujam radova bio veći za 9,7 posto, a obujam radova na ostalim građevinama 1,9 posto.

Objavljeni su i podaci o troškovima građenja po kvadratnom metru za drugi kvartal ove godine. Državni zavod za statistiku u svojim izvještajima navodi da jedan kvadrat novog stana kojeg su prodala trgovačka društva košta 1608 eura što predstavlja pad od dvadesetak eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je iznosio 1627 eura.

U troškove građenja statističari ubrajaju:

1. troškove građevinskog zemljišta (pribavljanje zemljišta te eventualne troškove raseljavanja stanara iz postojećih stambenih zgrada ako nije kupljeno prazno zemljište),

2. troškove građenja (građenje zgrade uključuje rušenje postojećih građevina, čišćenje gradilišta, zemljane radove, podizanje zgrada, podizanje i pokrivanje krovnih konstrukcija, instalacijske i završne radove na zgradi i stanovima) te dobit izvođača radova,

3. ostale troškove (pribavljanje odobrenja za građenje, projektiranje, premjeravanje zemljišta, stručni nadzor, različite pristojbe i poreze, osiguranja, kamate na kredit, PDV, troškove i dobit poslovnog subjekta koji je naručio gradnju radi daljnje prodaje na tržištu).

Spomenimo i da je trošak gradnje novog stana prije samo pet godina po kvadratu iznosio nešto više od 1000 eura.

Koliko koštaju novi stanovi u Velikoj Gorici možete pročitati OVDJE.

Objava Statističari izračunali: Gradnja novog stana po kvadratu košta 1608 eura pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Državni zavod za statistiku objavio je izvještaj o kretanju stanovništva koji otkriva porazne brojke o broju rođene djece i umrlima u našoj zemlji. U Hrvatskoj je u 2023. godini rođeno 32.170 djece, a preminulo 51.275 osoba, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Rođeno je 16.355 dječaka i 15.815 djevojčica, što je najmanja u desetogodišnjem periodu od 2014. do 2023. Primjerice 2014. rodilo se 39.566 djece, a od 2015. brojke stalno padaju.

Kada je riječ o broju umrlih, njih je u pretprošloj godini bilo 51.275.  Najviše je ljudi umrlo u 2021. (62.712).

Statistika o preminulima pokazuje da su muškarci u pretprošloj godini prosječno umirali sa 73.7 godina, a žene su živjele sedam godina dulje, odnosno umirale su s prosječnih 80.7 godina.

U 2023., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34.5 posto muškaraca i 43.3 posto žena).

Najviše je prvorođene djece

Izvještaj DZS-a otkriva da je u 2023. bilo najviše prvorođene djece (45.1 posto). Drugorođena djeca čine 34 posto, a trećerođena i ostala djeca 20.9 posto.

Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina. Primjerice, 1968. godine iznosila je 22.8 godina, dok je u 2023. porasla na 29.7 godina.

Malo više od 53 posto rođene djece u 2023. (17.266) rodile su žene između 30 i 39 godina.

Ako pogledamo obrazovnu strukturu majki, najviše je onih koje su završile diplomski sveučilišni studij, 10.428, i strukovnu školu u trajanju od četiri ili više godina, 8.679.

U braku je rođeno 23.788 djece, a broj izvanbračno rođene djece iznosi 8.382.

Žene žive sedam godina duže nego muškarci

Kada je riječ o brakovima, u Hrvatskoj ih je u toj godini sklopljeno 17.306, što je za 4.2 posto manje nego u 2022. Manje brakova u periodu 2014.-2023., sklopljeno je samo 2020.godine, malo više od 15 tisuća.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu.

Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23.1 godinu, a ženika 26.7 godina. U 2023. prosječna starost nevjeste bila je 29.7 godina, a ženika 32 godine.

Građanski i vjerski brakovi gotovo izjednačeni

Građanski brak sklopilo je 48.5 posto parova, a vjerski 51.5 posto.

U 2023. godini pravomoćno se razvelo 4407 brakova, odnosno 254.7 na 1000 sklopljenih, što je najmanje od 2014. godine.

Najviše razvedenih brakova, 31 posto, okončano je nakon 20 ili više godina trajanja, a prosječeno trajanje razvedenih brakova iznosilo je 15.2 godine.

Objava Porazna statistika: Rađa se manje djece, umrlih je sve više, a muškarci žive kraće pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prometu u hrvatskim zračnim lukama. U listopadu ove godine ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1.144 tisuće, što je za 18,4% više nego u listopadu lani kada je ostvaren promet od 966 tisuća putnika. Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 414 tisuća, što je porast od 18,8% u odnosu na listopad 2023., kada je prevezeno 348 tisuća putnika.

Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 306 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na listopad 2023. porast od 26,5%, te zračna luka Split, s 304 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 12,5%.

Najviše prometa prema njemačkim zračnim lukama

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 252 tisuće putnika, što je za 7,0% više u odnosu na listopad 2023. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, sa 190 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 34,9%, te zračne luke Francuske, s 95 tisuća prevezenih putnika, što je više za 25,6%.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u listopadu 2024. iznosio je 12.002, što je porast od 10,5% u usporedbi s listopadom 2023., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 10 859.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u listopadu iznosio je 998 tona, što je porast od 39,0% u usporedbi s listopadom 2023., kada je iznosio 718 tona.

U razdoblju od siječnja do listopada 2024. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 127.305 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 11,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U istom su razdoblju ukupno ukrcane i iskrcane 12.284 tisuće putnika, što je porast od 16,2%.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do listopada 2024. porastao je za 23,3% u odnosu na isto razdoblje 2023. te je iznosio 9.390 tona, navode iz DZS-a.

Objava Veliki rast prometa: Zagrebačka zračna luka i dalje s najviše putnika pojavila se prvi puta na Gorica Info.

U Hrvatskoj je u prošloj godini bilo 68.292 lovca, što je 4.4 posto više nego godinu prije. Među odstrijeljenom divljači najviše je porastao odstrel zečeva i divljih svinja, otkrivaju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o lovstvu.

Članova Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) i vanjskih lovaca koji su evidentirani u HLS-u, ali nisu njihovi članovi bilo je 68.065 ili 5.2 posto više, dok je broj pripravnika, odnosno budućih lovaca pao za 67 posto u usporedbi s 2022., odnosno bilo ih je 227.

U 2023. u odnosu na godinu ranije, odstrel zečeva veći je za 3.7 posto, s odstrijeljenih 28 tisuća, a divljih svinja je odstrijeljeno 50.030 grla, što je rast od 2.3 posto.

Porastao je i odstrel ostale pernate divljači, za 1.5 posto, na 67 tisuća, dok je odstrel ptica močvarica ostao na istoj razini od 58 tisuća.

Odstrel jelena lani je u odnosu na godinu prije pao za 5.6 posto, s odstrijeljena 6.682 grla, a odstrel srna je manji za 1.3 posto, s odstrijeljena 17.644 grla. Smanjen je i odstrel fazana, za 6.1 posto, na 62 tisuće.

Objava Porastao broj lovaca u Hrvatskoj: Lani najviše odstrijelili zečeva i divljih svinja pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za lipanj 1.150 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 12,4, a realno za 4,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prosječna plaća od 1.150 eura nominalno je viša za 1,5 posto, a realno za 0,6 posto u odnosu na svibanj.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti zračni prijevoz, 1.943 eura, dok je najniža bila u djelatnosti proizvodnje odjeće, 742 eura.

Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za lipanj iznosila je 991 euro, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj iznosila je 1.590 eura, što je nominalno više za 1,8, a realno za 0,9 posto u odnosu na svibanj.

Na godišnjoj je razini, pak, prosječna bruto plaća nominalno viša za 14,1 posto, a realno za 6 posto.

U lipnju je bilo prosječno 175 plaćenih sati, što je u odnosu na svibanj manje za 4,4 posto.

Prosječna neto plaća po satu za lipanj je iznosila 6,44 eura, što je u odnosu na svibanj više za 5,7, a u odnosu na lipanj prošle godine za 12,2 posto.

U razdoblju od siječnja do lipnja prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.123 eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine nominalno više za 11,9, a realno za 1,8 posto.

Objava Porasla prosječna plaća u Hrvatskoj: Evo gdje se zarađuje gotovo 2.000 eura mjesečno pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Od uvođenja eura prošlo je osam i pol mjeseci, a Hrvati svakodnevno svjedoče da im je to donijelo brojna poskupljenja. To potvrđuju i službeni podaci Državnog zavoda za statistiku koji redovito provodi istraživanje cijena roba i usluga zbog uvođenja eura. Kao referentne cijene ovo istraživanje uzima prosječne cijene iz rujna 2022., a od tada do srpnja ove godine potrošačka košarica skuplja je za 39 eura (gotovo 300 kuna). Cijena potrošačke košarice porasla je s 944,77 eura na 983,91 eura.

Potrošačka košarice sastoji se od 103 proizvoda (78 roba i 25 usluga).

Ako pogledamo po skupinama proizvoda onda je vidljivo da su jaja skuplja za 22 posto. Paket od 10 komada košta 2,84 eura. Svinjski but poskupio je 12 posto. Kilogram buta plaćali smo 5,85 eura a danas je cijena 6,56 eura. Za 12 posto poskupio je i bijeli kruh s 1,27 na 1,42 eura.

Jedan proizvod je znatno jeftiniji

Trajno mlijeko od rujna prošle godine do srpnja ove godine poskupilo je 2 posto i sada košta 1,01 euro po litri, dok je litra svježeg mlijeka jeftinija za cent i prosječno košta 1,30 eura, pokazuju podaci DZS-a.

Veliki skok cijena bilježi povrće. Primjerice, crveni luk u srpnju je bio skuplji čak 76 posto u odnosu na rujan prošle godine. Potrošači ga sada plaćaju 1,41 euro za kilogram. Skuplja je i mrkva i to za 71 posto, ali i omiljeno ljetno povrće rajčice i paprike i to za 12 posto, odnosno 11%.

I dok smo suncokretovo ulje sredinom prošle godine plaćali i više od 2 eura za litru, cijena se u međuvremenu smanjila. Ulje je, kažu iz DZS-a, čak 27 posto jeftinije i sada u prosjeku košta 1,53 eura po litri.

Omiljeni napitak – kava skuplja je za 5 posto, čaj za 8 posto, a prirodna voda za 9 posto.

Poskupjele su i brojne usluge, od frizera, pedikera, teretana, a ni kultura više nije dostupna jer su kina i kazališta digla cijene ulaznica.

Objava Euro nam je donio brojna poskupljenja: Potrošačka košarica skuplja za 39 eura. Najviše je poskupjelo povrće pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Je li brak mrak ili je nije baš tako? Demografska slika Hrvatske, koja je sve lošija, povezana je i s brojem brakova, iako to, budući živimo u modernim vremenima, više i nije toliko povezano kao prije nekoliko desetljeća. Državni zavod za statistiku objavio je kako je tijekom 2022. godine u Hrvatskoj sklopljeno 18.074 brakova, a istodobno je razvedeno njih 4808. Suhim statističkim riječima na 3,75 sklopljenih brakova dolazio je jedan razvedeni.

Situacija je bila nešto bolja nego 2021. godine kada je na 3,5 sklopljenih dolazio jedan razvedeni brak. Ukupan broj novih brakova bio je neznatno viši – bilo ih je ukupno 18.203 te 2021. godine.

U Velikoj Gorici lani je u bračnu luku uplovilo 283 parova, a broj razvedenih bio je 75, marljivo su zabilježili statističari DZS-a. Za razliku od državne razine, gdje se stanje malo popravilo, u Velikoj Gorici se malo pogoršalo.

Naime, 2021. godine u Velikoj Gorici sklopljeno je 315 brakova, a razvedeno je njih točno 70. Lani je, dakle, sklopljeno 32 braka manje nego 2021., a razvedeno je pet više nego te godine. Ipak, uspoređujemo li velikogoričke podatke s državnima stanje je u našem gradu ipak malo bolje – jedan razvedeni brak dolazi na 3,77 sklopljenih brakova.

Na žalost, velik je to pad ako tu brojku usporedimo s onom iz 2021. kada je u Velikoj Gorici jedan razvedeni brak dolazio na 4,5 sklopljenih brakova.

Treba se nadati da omjer sklopljenih i razvedenih brakova u našem gradu neće doseći negativnu 2016. godinu u kojoj je jedan razvedeni brak dolazio na samo tri novosklopljena.

Objava U brak se sve teže ulazi, a razvoda je sve više: U Velikoj Gorici lani se vjenčalo 283 parova, a bračne je zajednice raskinulo njih 75 pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Državni zavod za statistiku već nas je naviknuo na loše vijesti kada objavljuje godišnje izvještaje o broju umrlih i rođenih. Hrvatsko stanovništvo smanjuje se iz godine u godinu. Ništa se nije promijenilo niti ovih dana kada je objavljen izvještaj za 2022. godinu. U Hrvatskoj je lani ukupno bilo 33.833 živorođene djece, a istodobno je umrlo 56.979 ljudi.

Lani smo, dakle, izgubili stanovništvo koje bi naselilo grad od 23.000 stanovnika. Nestalo je naselje poput Koprivnice ili Vukovara…

Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), koji je na državnoj razini iznosio 59,5. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2186 ljudi, uz vitalni indeks od 46,4. To znači da je na jednog rođenog dolazilo više od dvoje umrlih.

Pozitivan prirodni prirast bio je u samo  24 grada ili općine, a negativan u 527 gradova ili općina i Gradu Zagrebu, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.

Iznimka nije niti Velika Gorica. Demografska slika sve je lošija, stanovništvo je u konstantnom padu. Tijekom 2022. godine, prema podacima DZS-a, u našem je gradu živorođeno 564 djece, dok je istodobno 769 umrlo naših sugrađana. Jednostavna matematika kaže da smo lani izgubili 205 Velikogoričana i Velikogoričanki.

Vitalni indeks za Veliku Goricu lani je iznosio 73,3. To je nešto bolje nego 2021. godine kada je taj indeks bio 71,2. Ne treba, međutim, zaboraviti da je te godine bio povećan broj umrlih od posljedica koronavirusa.

Kada se sjetimo našeg teksta od prije dvije godine, u kojem smo analizirali podatke o rođenim i umrlima u 2020. godini, činilo nam se da ne može biti lošije. U toj, prvoj pandemijskoj godini vitalni indeks bio je 81,6 i Velika Gorica je tada izgubila 136 stanovnika. A demografska slika našeg grada sve je lošija.

Kada bi vitalni indeks bio 100 značilo bi da je broj stanovnika ostao isti, odnosno da je broj rođenih beba isti kao broj umrlih. A Velika Gorica je daleko od te brojke.

Ako se vratimo u 2015. godinu tada smo u Velikoj Gorici imali indeks 87,5. Potom 2016. znatno narastao na 96, a potom se ustabilio na vrijednostima nešto višim od 90. A onda je krenuo novi pad.

Stanovništvo Velike Gorice neće se oporaviti samo od sebe. Na njegov broj utječe čiitav niz faktora koje sve možemo podvesti pod nazivnik kvalitete življenja. I nije Gorica otok, nego na naše brojke utječe i stanje u čitavoj državi. A kako stvari stoje negativne brojke i loše vijesti zbog sve tamnije demografske slike nastavit će se i iduće godine…

Objava Stanovništvo je u stalnom padu: Broj Velikogoričana lani je smanjen za 205, imali smo 564 rođenih i 769 umrlih sugrađana pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Nestašica određenih auto dijelova smanjila je proizvodnju automobila što je dovelo i do smanjenja prodaje na automobilskom tržištu. Smanjena prodaja može se vidjeti i prema broju registriranih automobila.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj prvi put registriranih cestovnih vozila u prošloj godini iznosio je 147.768, što je u odnosu na 2021. manje za 2,6 posto. Broj prvih registracija smanjen je kod kamiona, osobnih vozila, specijalnih vozila i prikolica, dok je porast ostvaren kod autobusa, motocikla, mopeda, cestovnih tegljača, poluprikolica i poljoprivrednih traktora.

Broj prvih registracija osobnih vozila u 2022. iznosio je 106.455, što je u odnosu na 2021. manje za 5,2 posto. Na pad broja prvih registracija osobnih vozila u 2022. utjecao je znatan pad broja prvih registracija polovnih vozila (42,8 posto).

Broj registriranih cestovnih vozila u 2022. iznosio je 2.456,017, što je u odnosu na 2021. više za 3 posto. Broj registriranih osobnih vozila u 2022. iznosio je 1.840,767, što je u odnosu na 2021. više za 2,5 posto.

Hrvati najčešće voze stara vozila. Našim cestama prometuje 2,5 milijuna registriranih vozila prosječne starosti 14,5 godina.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, čak 67,7 posto registriranih automobila ima deset i više godina. Na drugom su mjestu ona stara šest do devet godina (14,9 posto), zatim od dvije do pet godina (12,9 posto), a vozila stara do godinu dana najmanje su zastupljena, ima ih samo 4,6 posto.

Objava Hrvatima i rabljeni automobili postali preskupi: Znatno pala prodaja polovnih vozila pojavila se prvi puta na Gorica Info.