Za osnovne prehrambene i higijenske potrepštine četveročlana obitelj u Hrvatskoj sada mora izdvojiti više od 480 eura mjesečno, pokazuju najnoviji podaci.

Temeljna prehrambeno-higijenska košarica ili košarica za preživljavanje, koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, za četveročlanu obitelj u lipnju je na razini Hrvatske prosječno koštala 480,11 eura. To je 1,21 euro više nego u svibnju, pokazuje redovito mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.hr u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Najskuplja je bila Primorsko-goranska županija s prosjekom od 499,53 eura, čak 28,90 eura više nego u svibnju. Slijede Grad Zagreb s 491,75 eura (+3,62) i Varaždinska županija s 491,68 eura (+0,24). Najpovoljnija je bila Sisačko-moslavačka županija s 464,49 eura (-6,27), zatim Vukovarsko-srijemska s 467,01 euro (-0,88) i Ličko-senjska s 468,08 eura (-7,52).

Razlika između najskuplje i najjeftinije županijske temeljne košarice za četveročlanu obitelj dosegnula je 35,04 eura, što znači da je u samo mjesec dana porasla gotovo 11 eura.

Za tročlanu obitelj temeljna košarica u lipnju je iznosila 381,52 eura, odnosno 1,01 euro više nego u svibnju. Samačka temeljna košarica poskupjela je za 92 centa na 246,92 eura.

Standardna košarica ipak jeftinija

Standardna prehrambeno-higijenska košarica, koja uključuje 77 artikala i vjernije odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih obitelji, u lipnju je pojeftinila. Nacionalni prosjek za četveročlanu obitelj iznosio je 725,53 eura, što je 4,31 euro manje nego mjesec dana ranije.

I kod standardne košarice najskuplja je bila Primorsko-goranska županija, u kojoj je prosjek dosegnuo 745,41 euro, uz mjesečno poskupljenje od 23,52 eura. Slijede Zadarska sa 740,68 eura (+6,69) i Dubrovačko-neretvanska sa 740,56 eura (-6,44). Najpovoljnija je bila Sisačko-moslavačka županija sa 704,42 eura (-15,95), zatim Požeško-slavonska sa 708,07 eura (-3,30) i Ličko-senjska sa 710,46 eura (-17,70).

Razlika između najskuplje i najjeftinije standardne košarice za četveročlanu obitelj porasla je s 35,63 na 40,99 eura.

Za tročlanu obitelj standardna košarica koštala je 578,95 eura, oko 3,20 eura manje nego u svibnju, dok je samačka pojeftinila za 1,43 eura, na 327,65 eura.

„Oscilacije su posljedica dostupnosti proizvoda“

– Velike mjesečne oscilacije unutar županije mogu biti posljedica nedostupnosti osnovnog artikla i nešto skuplje alternative. Tako smo u lipnju zabilježili poskupljenje promatranog miješanog mljevenog mesa, nekih komada svinjetine i određenih sorti rajčica. S druge strane, dodatno je pala cijena sezonskog voća i zelene salate, a nešto je jeftinija i kategorija riječne ribe – kaže Siniša Bogdanić s portala Koliko.hr.

„Povrće i voće nije dovoljno pojeftinilo“

Ana Knežević, predsjednica HUZP-a, upozorava da je i mali rast cijene temeljne košarice – rast.

– Sve više moramo izdvajati za osnovne potrebe i tomu nema kraja. Iako je standardna košarica malo pojeftinila, u njoj su proizvodi koji se i ne moraju kupiti pa nam to nije velika utjeha. S obzirom na to da smo u punoj sezoni voća i povrća, pojeftinjenje bi trebalo biti veće od ta 4 eura. Ipak, teško je to očekivati u državi u kojoj su poskupljenja potrošačka svakodnevica – rekla je Knežević.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva vrlo skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućnu higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova. Zato se ova košarica naziva „košaricom za preživljavanje“. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca. Velik dio ove košarice čine proizvodi s ograničenim cijenama.

Što sadrži standardna košarica?

U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Temelji se na navikama i potrebama hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode.

Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. Tu su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina).

Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.

Objava Četveročlana obitelj za osnovne namirnice treba više od 480 eura mjesečno pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Poskupljenja roba i usluga kod nas nikako ne staju. Svi koji nešto kupujemo dojma smo da cijene rastu bez prestanka.

Od sredine svibnja Vlada je naložila velikim trgovačkim lancima da moraju na svojim internetskim stranicama redovno ažurirati cijene.

U toj džungli brojaka mi obični ljudi teško se možemo snaći, ali oni vičniji informatičkoj tehnologiji lansirali su prve aplikacije za usporedbu cijena.

Jedna od tih aplikacija je i Usporedi cijene koju možete i vi pogledati OVDJE. Oni su obradili podatke 16 trgovačkih lanaca, a dobiveni rezultati su za 208 gradova, mjesta i općina. 

Gorica.info koristila je njihove podatke u ovom tekstu.

Najveća poskupljenja onog što najviše trošimo 

Dakle, od 29. svibnja do 28. lipnja ove godine cijene u trgovačkim lancima u Velikoj Gorici porasle su 1,17%. Na prvi pogled taj bi se postotak mogao učiniti malenim i prihvatljivim. No, nije baš tako. Kada bi se poskupljenja zadržala na toj mjesečnoj stopi rasta, na nakon 12 dobili bismo velikih 15% godišnjeg poskupljenja.

Pogledamo li poskupljenja u Velikoj Gorici po kategorijama koje je analizirala aplikacija Usporedi cijene vidjet ćemo:
– hrana je poskupjela 1,39%,
– sredstva za čištenje skuplja su 1,27%,
– toaletne potrepštine skuplje su 1,08%
– piće je poskupjelo 0,70%.

No bilo je i pojeftinjenja:
– kozmetika je pojeftinila 0,39%,
– proizvodi za kućanstvo su pojeftinili 0,18%.

More poskupljenja i tek dva mjesta s pojetfinjenjima

Poskupljenja u Velikoj Gorici, pogledamo li čitavu Hrvatsku, u donjem su dijelu ljestvice analiziranih gradova. Vjerojatno je tome razlog blizina Zagreba i iznimno velika konkurencija trgovaca na području metropole i Zagrebačke županije.

U gradovima na našem području poskupljenja se kreću kao i ono u Velikoj Gorici – od 1 do 1,30% u posljednjih 30 dana. 

Najveća poskupljenja su na Jadranu, što još jednom potvrđuje da trgovci neće propustiti turističku sezonu za povećanje prihoda. 

U posljednjih mjesec dana neslavni hrvatski rekorder u poskupljenjima je Baška na Krku sa stopom od astronomskih 10,68%. 

Prosječan rast cijena na razini čitave Hrvatske je 1,8 posto.

Objava Poskupljenja u Velikoj Gorici: Evo koliko su rasle cijene u našem gradu u zadnjih 30 dana pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Potrošačka inicijativa „Halo, inspektore“ pozvala je potrošače da se u četvrtak, 20. veljače priključe prosvjedu“Pet minuta šutnje upozorenja”.

Nakon bojkota trgovina, zbog povećanja cijena usluga, aktivnosti proširuju na banke, teleoperatere, ali i Hrvatsku narodnu banku.

Tvrde kako HNB nije učinio dovoljno da smanji inflaciju. Glavni skup održat će se u Zagrebu, ispred središnje banke, a okupljanja se planiraju i u većim gradovima širom Hrvatske.

Potrošače pozivaju da dođu u 5 do 12 sati ispred Hrvatske narodne banke na Svjetski dan socijalne pravednosti. Nakon petominutne tišine, građani će u točno podne napraviti gromoglasnu buku kako bi pokazali da vrijeme šutnje istječe.

– Pozivamo potrošače da dođu u četvrtak pred HNB-om u Zagrebu, i iskažu nezadovoljstvo sa svim onim što se događa trenutno na hrvatskom tržištu. Pozivamo ih da dođu s prospektima za akcije i popuste, da dođu pred guvernera i njegove suradnike koji su nas pozvali da kupujemo na akcijama. Pošaljimo poruku svima koji su odgovorni za ovu situaciju.

Ako se dobro sjećate guverner je stalno govorio pa neka kupuju na akcijama. U redu pa ćemo pokazati kako to izgleda kad živite od akcije do akcije – poručuju iz „Halo, inspektore“.

Svjetski dan socijalne pravednosti je 20. veljače, a Hrvatska je po ustavnom određenju socijalna država. Socijalna pravednost je jedan od temelja društvenog napretka i odnosi se na suzbijanje siromaštva i osiguravanje jednakih mogućnosti za sve građane.

Više od 750 tisuća građana u RH živi u riziku od siromaštva. To je petina nas. Svaki peti naš sugrađanin je u bojkotu svaki mjesec zato što si ne može priuštiti hranu po ovim cijenama. To nije jednakost, kažu iz potrošačke inicijative.

Šutimo pet minuta. A onda, točno u podne, pozivamo sve potrošače na gromoglasnu buku svim raspoloživim sredstvima (sirene u automobilima i tramvajima, zvižduci, poklopci, bubnjevi, glasovi…) kao znak da je vrijeme šutnje završilo.

Inflacija i enorman rast cijena povećavaju siromaštvo i nejednakosti. Održavanje stabilnosti cijena je odgovornost HNB-a i Savjeta HNB-a. Imenovani su na šest (6) dugih godina zajamčenog nerada, a neki su tamo i po dva mandata. Tko su ta elita ljudi odgovornih za rašomon cijena u Hrvatskoj? I jedino u Hrvatskoj?

Osim u Zagrebu, pozvani su i svi potrošači u svim gradovima Lijepe naše da toga dana točno u podne naprave buku od automobilskih sirena do zvižduka, s prozora stanova i kuća, na ulici, na radnim mjestima, gdje god se zateknu.

Na kraju prosvjeda pročitat ćemo zahtjeve potrošača prema svima koji su imali dužnost i obvezu poduzeti radnje i mjere koje su trebale spriječiti rast inflacije i enorman rast cijena u Hrvatskoj, rekli su iz „Halo, inspektore“.

Objava „Halo, inspektore“ poziva na prosvjed „Pet minuta šutnje upozorenja“ pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Automobil u većini slučajeva nije luksuz, već nužnost. Bilo da se radi o vožnji na posao, trening, odlasku do trgovine – predstavlja nezaobilazni dio života mnogih. Prema Eurostatu, Hrvatska je na vrhu neslavne liste najvećih poskupljenja u eurozoni, a inflacija nije zaobišla ni vozače. Uz gorivo i servis, poskupjelo je i auto osiguranje.

U kojoj je mjeri inflacija utjecala na cijene obveznog auto osiguranja, otkrivamo u nastavku.

Od uvođenja eura, obvezno auto osiguranje i do 30% skuplje 

Auto osiguranje ekstremno je popularno u Hrvatskoj iz samo jednog razloga – svaki vozač ga mora imati. Obnavlja se svake godine, a cijene variraju ovisno od osiguravajućih kuća. Poskupljenje je zahvatilo i ovu industriju, pa su cijene od uvođenja eura do danas porasle i do 30%.

Kako se inflacija odrazila na džepove vozača, ilustriramo na primjeru vozača Marka koji posjeduje vozilo Opel Astra 1.7 CDT.

Marko je 2023. godine svoju policu obveznog auto osiguranja platio 156,90 eura. Već sljedeće godine, kod istog je osiguratelja trebao izdvojiti čak 20,71% više, odnosno 189,39 eura. Ove godine, cijena je ponovno skočila, i sada izosi 202,50 eura.

Dakle, od 2023. godine do danas, cijena Markovog osiguranja kod istog osiguratelja porasla je za 29,06%, odnosno 45,60 eura.

Ima li razlike između osiguravajućih kuća?

Većina vozača u Hrvatskoj osiguranje ugovara putem “nekog svog”, vjerujući da će tako dobiti najpovoljniju cijenu. Ipak, realnost je da većina njih zapravo preplaćuje svoje police.

U ilustriranom primjeru Marko je lojalan istoj osiguravajućoj kući. Ispitali smo bi li prošao povoljnije kod drugog osiguratelja. Ponude smo istražili preko portala kompare.hr – platforme koja korisnicima besplatno uspoređuje cijene 12 osiguravajućih kuća.

Rezultati su nam pokazali da se cijene osiguranja za Markovu Opel Astru kreću u rasponu od 170,89 eura do 252,25 eura. Marko je tako, u odnosu na trenutačnog osiguratelja, mogao uštedjeti i do 30 eura.

Cijene auto osiguranja variraju

Ovakve varijacije u cijenama prokomentirao je Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr.

Cijene auto osiguranja znatno variraju, pa osiguratelj koji je bilo najpovoljniji prošle godine, ove godine može biti najskuplji. Zato je važno prije ugovaranja dobro istražiti tržište. Ako gledamo prosječno poskupljenje kod naših kupaca ono u prosjeku iznosi svega 8€, a razlog tome je što svake godine uspoređuju i biraju najbolju ponudu, kaže Radlović.

 Skuplje osiguranje vjerojatno nas očekuje i u budućnosti

U slučaju prometne nezgode, obvezno osiguranje pokriva štetu na vozilu koje nije skrivilo nezgodu. Od uvođenja eura do danas, cijene popravka, rada, dijelova i servisa drastično su porasle – što je proporcionalno dovelo i do poskupljenja osiguranja.

Ako gledamo utjecaj inflacije, u budućnosti nas sasvim sigurno čekaju nova poskupljenja.

Najveća promjena u cijenama odrazila se nakon uvođenja eura. Već sljedeće godine postotak rasta cijena smanjio se ispod 10%. Očekujemo da će inflacija i dalje utjecati na formiranje cijene, ali u nešto blažem obliku u odnosu na 2024. godinu – zaključuje Radlović.

Istraživanjem tržišta do smanjenog udara inflacije

Vozači u Hrvatskoj suočavaju se s porastom troškova, no to ne znači da moraju pasivno prihvatiti uvjete koji im nisu najpovoljniji. Prije ugovaranja police važno je provjeriti alternative te tako umanjiti poskupljenja koja su neminovna. (Iva Jelić)

Objava Vozači na udaru inflacije: Auto osiguranje poskupjelo 30 posto pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Korisnike Hrvatskog telekoma neugodno je iznenadila poruka koju su dobili ovih dana. Naime, od 1. ožujka HT diže cijene telekom usluga za tri posto.

Od 1. ožujka 2025. mjesečne naknade fiksnih i mobilnih tarifa, paketa, usluga i opcija povećat će se za tri posto. Razlog povećanja cijena je usklađivanje s prosječnom godišnjom stopom inflacije za 2024.

Ako imate ugovorene popuste na mjesečne naknade, u tom dijelu neće biti promjena, već popuste nastavljate koristiti prema inicijalno ugovorenim uvjetima, piše u poruci koju su dobili korisnici.

Možemo očekivati da će i drugi telekom operateri uskoro podignuti cijene svojih usluga.

HT je prošle godine u srpnju povećao naknade fiksnih i mobilnih tarifa, paketa, usluga i opcija za 6.5 posto. I tada je razlog povećanja cijena bilo usklađivanje s godišnjom prosječnom stopom inflacije.

Objava Opet poskupljuju telekom usluge: Korisnici neugodno iznenađeni pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Porezna uprava objavila je podatke o broju fiskaliziranih računa do 11 sati na dan kada su građani diljem Hrvatske odlučili podržati akciju bojkota trgovina.

Podaci pokazuju da Hrvati danas bojkotiraju trgovine, pekare, benzinske pumpe… i ne troše novac.

Priopćenje Porezne uprave prenosimo u cijelosti:

– S obzirom na veliki interes javnosti za podacima iz sustava fiskalizacije u prometu gotovinom, Porezna uprava objavljuje podatke za razdoblje od 0.00 sati do 11.00 sati za dane 24.01.2025., 17.01.2025. i 19.01.2024.:

U petak 24.01.2025. od 00:00 sati do 11:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 1.625.377 računa, a iznos računa iznosio je 22.231.318,03 eura.

U petak 17.01.2025. godine od 00:00 sati do 11:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.246.030 računa, a iznos računa iznosio je 31.187.523,87 eura.

U petak 19.01.2024. godine od 00:00 sati do 11:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio 1.949.657 računa, a iznos računa iznosio je 23.648.954,56 eura.

Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 24.01.2025. od 00:00 sati do 11:00 sati u odnosu na petak 17.01.2025. od 00:00 sati do 11:00 sati manji za 28% dok je iznos računa također manji za 29%.

Nadalje, u petak 24.01.2025. od 00:00 sati do 11:00 sati u odnosu na petak 19.01.2024. od 00:00 sati do 11:00 sati broj računa je manji za 17% dok je iznos računa također manji za 6%.

Za Djelatnost Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla

U petak 24.01.2025. od 00:00 sati do 11:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 665.971 računa, a iznos računa iznosio je 7.558.147,15 eura, u petak 17.01.2025.godine od 00:00 sati do 11:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 1.102.213 računa, a iznos računa iznosio je 14.398.171,48 eura, dok je u petak 19.01.2024. godine od 00:00 sati do 11:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio 940.268 računa, a iznos računa iznosio je 10.808.858,02 eura.

Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 24.01.2025. od 00:00 sati do 11:00 sati u odnosu na petak 17.01.2025. od 00:00 sati do 11:00 sati manji za 40% dok je iznos računa također manji za 47%.

Nadalje, u petak 24.01.2025. od 00:00 sati do 11:00 sati u odnosu na petak 19.01.2024. od 00:00 sati do 11:00 sati broj računa je manji za 29% dok je iznos računa također manji za 30%, objavila je Porezna uprava.​

Objava Porezna uprava: Do 11 sati broj računa manji za 40, a iznos računa čak za 47 posto pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Poziv na bojkot trgovina ubrzano se posljednjih sati širi među hrvatskim građanima. Konstantna poskupljenja, nemušta obrazloženja trgovaca i nemoć države da išta učini očito su natjerali građane da se pokušaju samoorganizirati. 

Poziv na zajedničku akciju širi se društvenim mrežama, porukama…

Bojkot već sljedeći tjedan

Bojkot se priprema za sljedeći petak, 24. siječnja 2025. godine.

Na Facebook stranici “Halo, inspektore“ koja se bavi zaštitom prava potrošača, obavještava javnost i nadležne o prevarama i muljažama trgovaca, nekvalitetnim proizvodima i sl. također su pozvali na bojkot. Tu stranicu prati 48.000 ljudi, a iza nje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača.

“Neka trgovine budu prazne za dobro svih nas”

Evo dijela njihova poziva:

Objava Potrošačima prekipjelo: Pozvali na bojkot trgovina u petak, 24. siječnja pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Korisnici Hrvatskog Telekoma dobili su obavijest da se od 1. srpnja povećavaju naknade fiksnih i mobilnih tarifa, paketa, usluga i opcija za 6,5 posto. Prvi računi s novim mjesečnim naknadama i uračunatom stopom uvećanja bit će isporučeni u kolovozu.

Ako imate ugovorene popuste na mjesečne naknade, neće biti promjena, već ih nastavljate koristiti prema inicijalno ugovorenim uvjetima. Stopa uvećanja neće se primjenjivati na ostale stavke računa poput potrošnje minuta, poruka ili interneta, jednokratnih naknada ili rata za uređaj, poručuju iz HT-a.

Razlog povećanja cijena je usklađivanje s godišnjom prosječnom stopom inflacije za 2023. godinu. Hrvatski Telekom ovlašten je jednom godišnje uskladiti cijene svojih usluga s prosječnom godišnjom stopom inflacije za prethodnu godinu koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku.

Usklađivanje cijena sa stopom inflacije ne omogućava korisnicima da bez naknade raskinu ugovor s obveznim trajanjem koji je u tijeku, pojašnjavaju iz HT-a.

Podsjetimo, ranije je i A1 objavio da diže cijene usluga od 1. lipnja i to za 6,9 posto.

Objava Hrvatski Telekom diže cijene svojih usluga: Objavili kada stižu uvećani računi i za koliko posto pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Hrvati za Uskrs pojedu desetak milijuna jaja i oko dvije tisuće tona šunki. U mesnicama je domaća šunka 12 eura, rol šunka 10, janjetina oko 16 eura, odojak 9, a u trgovačkim centrima cijene su nešto niže. Kada još dodate jaja, rotkvice, mladi luk, kolače, ribu za Veliki petak svima je jasno da će trebati duboko posegnuti u novčanik jer će uskršnja košarica ove godine koštati poprilično.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) izračunali su koliko košta uskrsna košarica za tročlanu obitelj. Prema njihovim podacima košarica je ove godine skuplja od 16 do 21 posto, ovisno o kategoriji, a razlog je kontinuiran rast cijena hrane.

Za izračun uskrsne košarice NHS je pratio sadržaj blagdanskog stola od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, a košaricu su podijeli na tri kategorije – skromnu, srednju i bogatiju.

Sadržaj košarica se razlikuje po vrsti mesa i ribe te pojedinih kategorija kao što su vrste kolača, slatkiša i pića. U izračun su ušli i kvaliteta te podrijetlo proizvoda.

Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama, a korištena je prosječna cijena za proizvode različitih i istih proizvođača kada su zabilježene razlike u cijenama.

Bogatija košarica ove godine iznosi 395,55 eura, što je porast za 21 posto u odnosu na prošlogodišnji iznos od 327,80 eura.

Srednja košarica je ove godine 237,47 eura, što je 17 posto više nego lani kad je bila 203,71 eura. Skromna košarica pak iznosi 116,60 eura, što je 16,31 posto više od lanjskih 100,25 eura.

U iznose košarica nisu uračunati darovi za Uskrs, kao ni razni turistički aranžmani u zemlji inozemstvu.

– Mnogi građani ne samo da za blagdane neće moći nigdje putovati, niti posebno darivati najbliže, nego si, nažalost, neće moći priuštiti ni najskromniju blagdansku košaricu – upozorio je sindikalac Krešimir Sever.

Iako se u javnosti ponavlja da inflacija nastavlja usporavati, pa je u veljači iznosila 2,4 posto, cijene hrane i dalje rastu osjetno više od stope inflacije, u veljači su povećane za 5,7 posto, kaže Sever.

U Hrvatskoj izdaci za hranu i dalje imaju najveći udio u mjesečnoj potrošnji kućanstva, trenutno iznose 26 posto, no u kućanstvima s manjim prihodima taj udio raste i do 40 posto, a u nekim slučajevima prelazi 50 posto.

Objava Koliko ćemo potrošiti za Uskrs: Najjeftinija uskršnja košarica 116 eura, a najskuplja 395 eura pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Inflacija koja nikako ne staje dovodi sve više ljudi do granica izdržljivosti. Ljudi jednostavno, zbog sve skupljih životnih troškova, više ne mogu živjeti samo s jednom plaćom. Čak dvije trećine ispitanika, u anketi portala MojPosao, razmišlja o obavljanju dodatnog posla.

MojPosao, koji je dio Alma Career grupacije, anketirao je više od 750 ispitanika o tome kako podmiruju osnovne potrebe i osnovne troškove života.

Dakle, dvije trećine ispitanih istaknulo je kako im plaća nije dovoljna za podmirenje osnovnih životnih troškova. Oni ističu da je inflacija “odradila svoje” te da većinu svojih primanja, neki i do tri četvrtine plaće, troše na hranu i režijske troškove.

Osim toga deset posto anketiranih već radi dva posla jer tvrde da je to neizbježno.

Porazno je kako je samo 13 posto ispitanika zadovoljno plaćama koje im omogućavaju podmirenje njihovih potreba. Oni trenutačno ne razmišljaju o pronalasku dodatnog posla, ali to će se promijeniti ako se troškovi života nastave povećavati, a njihovi poslodavci im ne povećaju plaće u skladu s tim.

Posljednjih deset posto anketiranih trenutačno je nezaposleno.

Većina anketiranih u ovakvim ispitivanjima javnosti portala MojPosao istče nezadovoljstvo poslom koji trenutačno obavljaju. Podsjetimo da je na ulasku u 2023. godinu vrlo popularna bila želja za pronalazak boljeg posla. U tadašnjem ispitivanju za taj se dogovor odlučilo čak 76 anketiranih.

Objava Inflacija uništava kućne budžete: Dvije trećine zaposlenih razmišlja o obavljanju dodatnog posla jer im jedna plaća nije dovoljna za život pojavila se prvi puta na Gorica Info.