Poreznici kreću u nadzor stomatologa, javnih bilježnika, odvjetnika… provjeravat će kako vode poslovne knjige i plaćaju li ispravno poreze. 

Kako su izvijestili iz Porezne uprave, radi se o redovnim nadzornim aktivnostima u području dentalne medicine, trgovini na veliko farmaceutskim i medicinskim proizvodima, posredovanju medicinskim i stomatološkim uslugama, te kod javnih bilježnika i odvjetnika.

Akcija će potrajati do kraja godine, a provodit će širom Hrvatske. Kod poreznih obveznika će se provjeravati ispravno prijavljivanje i plaćanje poreza, kao i pravilno vođenje poslovnih knjiga.

Cilj tih aktivnosti je otkriti porezne obveznike koji ne poštuju porezne propise, a ujedno zaštititi one koji rade u skladu sa zakonom i doprinose pravednijem i stabilnijem poreznom sustavu.

Nadzori će se provoditi temeljem analize rizika provedene uoči nadzornih aktivnosti, poručili su iz Porezne uprave.

Podsjetimo, u velikoj akciji nadzora građevinskih tvrtki, poreznici su otkrili određene nepravilnosti vezane uz isplatu minimalne plaće radnicima u graditeljstvu.

Objava Poreznici kreću u nadzor stomatologa, javnih bilježnika, odvjetnika… pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Dugotrajna suđenja gotovo su postala dio hrvatske tradicije. Posebno na općinskim sudovima koji su zatrpani predmetima. Rastava braka, dodjela skrbništva, odšteta zbog ozljede na radu, ostavinska rasprava u kojoj tek treba podijeliti imovinu ili samo susjedska svađa oko hektara zemlje – sve te predmete rješavaju općinski sudovi. Na sudovima kronično nedostaje sudaca i zapisničara pa neke parnice traju godinama.

Dok u manje zahtjevnim parnicama općinski sudovi odluku u prosjeku donesu unutar godine dana, u nekim građanskim suđenje traje više od osam godina. Postavlja se stoga pitanje zašto onda neki građani na sudu kao i njihovi odvjetnici dočekaju starost, a tek tada i presudu, javlja HTV.

– Zašto uopće ima toliko sporova? Zato što je u Hrvatskoj užasno jeftino voditi sudski spor. I onda se ustvari sud koristi kao sredstvo odgode plaćanja, što je zapravo jako loše i jako pogrešno. Vi imate određene alate koji onda strankama u postupku omogućuju da raznim manevrima odugovlače taj postupak – kaže odvjetnik Ivica Ćuturić.

Ako suđenje predugo traje stranka ima pravo na naknadu štete

Osim stranaka u postupku, i suci su katkad ti koji svojim ponašanjem odugovlače parnicu svojim neradom. Prošle godine četvero sudaca zato je bezuvjetno razriješeno, a jedan sudac uvjetno. U slučajevima da ih dugo nema na radnom mjestu stranka može zatražiti i promjenu suca. U praksi i to se čeka neko vrijeme…

– Ako se spor slučajno vodi duže od tri godine, stranka ima pravo na suđenje u razumnom roku. To znači da će predsjednik suda po zahtjevu stranke donijeti rješenje i sudac mora dovršiti postupak u roku od jednog do šest mjeseci. Ne može trajati duže jer ako traje duže, onda stranka ima pravo na naknadu štete na koju će se država refundirati od samog suca. Mislim da se to premalo koristi koliko bi se moglo koristiti – kaže Darko Milković, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednik DSV-a.

Inače, godišnje na sudove stigne više od 1,2 milijuna tužbi, a Hrvatska ima manje od 3,9 milijuna stanovnika. Sudionici u postupku slažu se – postupci se mogu i moraju ubrzati, ali se moraju donijeti konkretne mjere. Neke od njih su i podizanje taksi, što odvjetničkih, što sudskih, ali i izvansudske nagodbe, odnosno mirenje.

Dugim sudskim postupcima osim financijskog i psihičkog iscrpljivanja građana, kao rezultat imamo nepovjerenje u institucije, sporu pravdu i gomilanje zaostataka u ionako kadrovski nagrizenom sustavu.

Objava Hrvati jako vole tužiti jedni druge: Sudovi su zatrpani predmetima, a suđenja traju godinama pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Građani koji žele upisati vlasništvo neke nekretnine, hipoteku ili prijedlog za brisanje hipoteke, za to će već od petka, 10. veljače morati angažirati odvjetnika ili javnog bilježnika. Tako piše u izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama koje su stupile na snagu u studenome. No primjena odredbe o tome da se prijedlozi podnose isključivo elektroničkim putem i preko odvjetnika ili bilježnika odgođena do 10. veljače.

Moguće je i dosad bilo obaviti sve te poslove preko bilježnika i odvjetnika elektroničkim putem, što je građanima olakšavalo podnošenje prijedloga u gradovima u kojima ne žive, jer radi toga nisu morali putovati, primjerice, 200 ili 300 kilometara, piše Novi list.

Nova pravila znače da će od petka svi to morati činiti, a kad je takav prijedlog bio u javnoj raspravi, iz Ministarstva pravosuđa i uprave isticali su da će to ubrzati postupak te da angažiranje bilježnika ili odvjetnika neće značiti poskupljenje usluge.

Koliko će nas to koštati? 

Tako su isticali da je sudska pristojba za upis elektroničkim putem 50 posto jeftinija, pa da se primjerice za prijedlog za upis u zemljišnu knjigu neće plaćati 250 kuna (33,2 eura) te pristojbe, što je slučaj kad građani sami odlaze na sud, nego 125 kuna (16,6 eura), kada to za njih elektroničkim putem radi odvjetnik ili bilježnik.

Na tu računicu dodali su i sto kuna (13,32 eura) javnobilježničke naknade. Na kraju je cijeli posao prijedloga za upis u zemljišne knjige, isticali su tada, jeftiniji za 25 kuna ili 3,32 eura.

No, nisu sve sudske pristojbe 250 kuna, pa da na kraju podnošenje prijedloga i uz angažiranje bilježnika postane jeftinije.

Sudska pristojba za većinu podnesaka, primjerice za upis, za predbilježbu, za brisanje uknjižbe, za brisanje predbilježbe, za upis rješenja o ovrsi, je 50 kuna, odnosno 6,64 eura, i to je bio jedini trošak ako su građani u zemljišnim knjigama morali obaviti neki od tih poslova.

Sada je ta sudska pristojba 3,32 eura, ali da bi se posao, primjerice, brisanja hipoteke banke nakon otplaćenog kredita i proveo, građani moraju angažirati bilježnika ili odvjetnika i to ih košta dodatnih 13,32 eura, odnosno prijedlog za upis svih podnesaka sada će biti deset eura skuplji.

Država se u ovom konkretnom primjeru odrekla sudskih pristojbi i na toj stavci će se sigurno smanjiti njezina primanja, ali u tih 13,32 eura, koliko građanina košta angažiranje bilježnika, je i četvrtina novca koji će bilježnik proslijediti državi.

Dakle, na svakom poslu koji odrade odvjetnici ili javni bilježnici, država će ubrati 2,70 eura i tako će nadoknaditi dobar dio novca koji je izgubila na sudskim pristojbama, navodi Novi list.

Objava Ako trebate upisati stan ili kuću u gruntovnicu: Morat ćete angažirati odvjetnika ili javnog bilježnika pojavila se prvi puta na Gorica Info.