Gradska organizacija SDP-a reagirala je na odluku da se hitni gorički pacijenti prevoze u tri zagrebačke bolnice umjesto u KBC Zagreb (Rebro) kao što je to bilo ranije. 

Priopćenje donosimo u nastavku:

Osnovno socijalno pravo svakog građanina Republike Hrvatske je pravo na dostupnost zdravstvene skrbi. Kao stanovnici Velike Gorice izražavamo duboku zabrinutost zbog činjenice da našim sugrađanima više nije dostupan “zlatni sat” – ključna stavka očuvanja života u hitnim medicinskim stanjima!

Naime, nedavno donesenom odlukom Ministarstva zdravstva stanovnik Velike Gorice u stanju hitnosti slučajnim odabirom završava u jednoj od zagrebačkih bolnica.

Ruta do određenih bolnica značajno je produljila transport pacijenata te time i umanjila šanse bilo koga od nas u slučaju potrebe za preživljavanje.

Gorički timovi hitne pomoći razvučeni su i do 65 km od KBC Rebro što u vršnim satima zagrebačkog prometa iziskuje prijevoz dulji od sat i 15 minuta i samom tom činjenicom probijen je “zlatni sat” samo na prijevoz! Hitna medicinska pomoć ključna je karika u spašavanju života, a budućnost ovakvom odlukom postaje još neizvjesnija!

Prilika je ovo i za reći kako stanje zdravstvenih usluga u Domu zdravlja Velika Gorica nije na zadovoljavajućoj razini.

Primjerice, sustav pedijatrijske skrbi i dalje ne funkcionira kako treba, unatoč subvenciji koju plaćamo svi iz gradskog proračuna. Pompozno medijski najavljivano rješenje nije donijelo rezultate, jer nedostatke nadoknađuju, uz sve druge već preopterećene pedijatre, i liječnici obiteljske medicine.

Kada i čime bi naši najmlađi pacijenti i njihovi roditelji mogli zaslužiti pravo imati pedijatra u kojeg se mogu pouzdati i kojem mogu vjerovati?! Čekanje na “običan” pregled zna potrajati i jednu radnu smjenu od 8 sati, sistematski pregledi se odgađaju ili ne provode zbog preopterećenosti pedijatrijskih timova. 

Prema podacima HZZO-a, u Ispostavi Doma zdravlja Velika Gorica ima 3713 djece od 0 do 7 godina, a standard je 950 pacijenata. Postavlja se pitanje može li jedan tim raditi s gotovo 2000 pacijenata i jesu li naša djeca najmlađe dobi građani drugog reda?

Nadalje, gorički rendgen uređaj, popularno zvan “žmigavac”, ne radi više nego što radi. Ultrazvuk dojke, kao i štitnjače ili pregled urologa pa čak i androloga nemoguće je obaviti unutar Doma zdravlja; specijalističke ambulante ne postoje, iako je njihova potražnja od strane građana porasla više od 10% u zadnjim godinama na našem lokalnom području.

Sve aktualnija problematika mladih te potreba psihološko psihijatrijske potpore i savjetovanja u našem gradu ne postoji.

Zaključno, Velika Gorica je grad velikih nedostataka u zdravstvenoj skrbi svih njenih građana. Nakon izgradnje Doma zdravlja 1974. godine nije se ništa ozbiljnije ulagalo u javno zdravstvo, a o Dnevnoj bolnici se samo priča! Gorica se voli i velika je ne interesima, nego zdravljem i dobrobiti svih svojih žitelja.

Unatoč svemu navedenome, Ministarstvo je imalo “obraza” povisiti cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranje za više od 60%, a građani zauzvrat neće dobiti apsolutno ništa, dok će u slučaju Velike Gorice s loptanjem Hitne službe po zagrebačkim bolnicama čak i izgubiti, poručuje Ivana Mlinar, predsjednica GO SDP-a Velika Gorica i Kluba gradskih vijećnika.

Objava SDP upozorava: Politička neodgovornost ugrožava zdravlje građana pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Došlo je do nestašice lijeka Aspirin protect 100 mg, želučanootporne tablete; 28 tableta u blisteru, u kutiji, djelatne tvari acetilsalicilatna kiselina, objavila je Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Kako su naveli iz njemačke tvrtke Bayer, koja proizvodi Aspirin Protect, lijeka neće biti do 14. studenog. Uzrok nestašice vezan je uz proizvodnju, navode iz Bayerna bez detaljnijih pojašnjenja.

U ljekarnama još ima starih zaliha, ali novih isporuka neće biti do sredine studenog.

Aspirin protect je lijek koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu i namijenjen za dugotrajnu sekundarnu prevenciju srčanog i moždanog udara.

Koristi se i za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka kod pacijenata koji su već imali srčani ili moždani udar, nakon određenih operacija na krvnim žilama (poput bypassa) ili kod osoba s faktorima rizika kao što su visoki krvni tlak, dijabetes ili visoke razine kolesterola.

Aspirin protect je namijenjen dugotrajnom liječenju.

Objava Nestašica lijeka važnog za prevenciju srčanog i moždanog udara pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Liste čekanja predstavljaju jedan od najvećih problema hrvatskog zdravstvenog sustava. Unatoč ulaganjima u opremu i kadar, pacijenti se i dalje suočavaju s dugim rokovima čekanja na dijagnostičke pretrage i kirurške zahvate, što izravno utječe na kvalitetu i ishode liječenja.

Najopterećeniji su dijagnostički postupci poput magnetske rezonancije (MR), kompjutorske tomografije (CT) te ultrazvučnih i endoskopskih pretraga.

Čekanje na ove pretrage u nekim bolnicama mjeri se mjesecima, a nerijetko i dulje od godinu dana. Slično je i s operativnim zahvatima – osobito ortopedskim (zamjena zgloba kuka ili koljena), kardiokirurškim te oftalmološkim zahvatima poput operacije katarakte.

Razlozi dugih lista čekanja su nedostatak medicinskog osoblja, neujednačena raspodjela kadra i opreme po bolnicama, administrativne prepreke, kao i neadekvatna organizacija rada. Istovremeno, dio pacijenata nastoji ubrzati postupak odlaskom u privatne ustanove.

Analiza Poliklinike Sursum Corda, temeljena na podacima o 738 medicinskih postupaka s javnih lista čekanja, pokazuje da Hrvatska ima drastične regionalne razlike u dostupnosti pregleda. Dok jedni jedva izdržavaju simptome, drugi već drže nalaz u ruci.

Ako ste u Varaždinskoj županiji, na pregled ćete u prosjeku čekati 86 dana. U Zadarskoj jedan dan manje. No samo nekoliko stotina kilometara dalje slika je potpuno drukčija: u Primorsko-goranskoj županiji prosjek pada na 21 dan, a u Gradu Zagrebu na 23 dana. ​​​

Što se najdulje čeka?

Najviše boli ono što se čeka najduže. U Sisačko-moslavačkoj županiji MR mozga se čeka 269 dana. Splitsko-dalmatinska bilježi gotovo identičan rekord, MR mozga s angiografijom čeka se 268 dana.

Zadar je na 268 dana za perimetriju vidnog polja, Krapinsko-zagorska županija na 267 dana za MR koljena. Međimurci na prvi nefrološki pregled čekaju 267 dana, a Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska po 265 dana na kontrolne preglede dijabetologije i hematologije.

U Karlovačkoj županiji čeka se 261 dan na pedijatrijsku neurologiju (prvi pregled), Šibensko-kninska 260 dana na hematologiju (kontrola), a Osječko-baranjska 260 dana na MR hipofize. Varaždinska čak i u “lakšim” kategorijama probija prag: UZV dojke – 254 dana.

Primorsko-goranska županija, iako najbrža u prosjeku, za vaskularnu kirurgiju (prvi pregled) ide do 253 dana, a Istarska 253 dana za neurokirurgiju (prvi pregled).

Popis se nastavlja: CT angiografija abdomena u Požeško-slavonskoj 251 dan, gastroenterologija (kontrola) u Brodsko-posavskoj 247, UZV dojke u Dubrovačkoj 239, endokrinologija (kontrola) u Ličko-senjskoj 238, CT biligrafija u Zagrebu 233, dok Koprivničko-križevačka za kontrolni pregled dječjeg psihologa stoji na 195 dana.​

​Kako stoje KBC-ovi?

Kad se pogledaju veliki klinički centri, razlike su jednako zapanjujuće. Po prosječnom čekanju prednjači KBC Osijek s 164 dana, potom KBC Zagreb sa 100, KBC Split sa 66, KBC Sestre milosrdnice sa 55 i KBC Rijeka s tek 26 dana. ​

No pojedinačni rekordi izgledaju još gore: u KBC-u Zagreb na reumatologiju (prvi pregled) čeka se čak 364 dana, gotovo čitava godina.

KBC Osijek za CT abdomena bilježi 324 dana, KBC Split za urološku konzultaciju bez pacijenta 305 dana, a KBC Sestre milosrdnice za UZV štitnjače 252 dana. U KBC-u Rijeka pedijatrijska kardiologija (prvi pregled) doseže 214 dana.

Riječ je o brojkama koje ne ostavljaju prostora za ravnodušnost: dijagnoza koja kasni, često znači i liječenje koje kasni.​

Liste čekanja za pojedinače preglede

Ovo je analiza kad gledamo medicinske postupke kojima su dostupni podaci za sve KBC-ove, ali ako gledamo medicinske postupke gdje nema dostupnih podataka za sve centre, onda je situacija još gora.

U KBC Zagreb se najdulje čeka na Reumatologiju (prvi pregled) – 364 dana, u KBC Osijek na UZV dojke – 359 dana, u KBC Rijeka na Ortodonciju (općenito) – čak 550 dana, u Sestre Milosrdnice na UZV lokomotornog sustava – 335 dana i apsolutni rekorder je KBC Split s Kardiologijom (kontrolni pregled) na čak 725 dana.

​- Postojanja lista čekanja ne znači nužno da netko u državnoj službi ne radi dobar posao već predstavlja realno opterećenje postojećih kapaciteta. Nije lagana tema pa se njoj ni ne može pristupiti u nekoliko rečenica. Ipak, valja naglasiti da bismo ulogu privatnog zdravstva mogli shvatiti kao pomoć javnom zdravstvu a ne kao sukob protivnika, kako se to često krivo predstavlja. Kad su dostupni privatni pregledi, rasterećuju se i liste čekanja – poručuje direktor Sursum Corda dr. sc. Valentin Stuhne.

Kada pacijent, po kliničkoj procjeni, može obaviti pregled u privatnoj ustanovi uz jasno definirane standarde nalaza i komunikaciju s liječnicima iz javnog sustava, cijeli lanac postaje brži i pravedniji, smatra dr. Stuhne.

Ministarstvo zdravstva posljednjih godina uvodi različite mjere za smanjenje lista čekanja – od informatizacije sustava i objedinjavanja naručivanja pacijenata na nacionalnoj razini, do proširenja radnog vremena dijagnostičkih odjela i uvođenja dodatnih smjena. Ipak, rezultati su ograničeni i problem ostaje jedan od najvidljivijih u hrvatskom zdravstvu.

Za pacijente liste čekanja nisu samo statistički podatak, nego realnost koja može značiti pogoršanje zdravstvenog stanja, kasniju dijagnozu i duži oporavak.

Objava Liste čekanja u hrvatskim bolnicama: Borba s vremenom umjesto s bolešću pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Tvrtka BELUPO, nositelj odobrenja za lijek Dolyxan 60 mg tvrde želučanootporne kapsule, pakiranje 28 kapsula, u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) provodi povlačenje serija E250785A i E240729B predmetnog lijeka. Dolyxan se primjenjuje u odraslih za liječenje depresije i anksioznog poremećaja odnosno kroničnog osjećaja tjeskobe ili nervoze.

Povlačenje se provodi do razine ljekarni, objavio je HALMED.

Lijek se povlači zbog povišene razine nitrozaminskih onečišćenja u lijeku u odnosu na prihvatljive razine unosa propisane u Europskoj uniji.

Na tržištu u Republici Hrvatskoj u prometu su dostupne druge serije lijeka koje nisu zahvaćene navedenom neispravnošću, kao i lijekovi drugih proizvođača s istom djelatnom tvari, stoga povlačenje navedenih serija lijekova ne ugrožava redovitu opskrbu tržišta, ističu iz HALMED-a.

Na temelju dostupnih podataka, trenutačno ne postoji rizik za sigurnost bolesnika koji uzimaju ovaj lijek. Bolesnici se trebaju obratiti svome liječniku ili ljekarniku u slučaju bilo kakvih pitanja u vezi trenutačne terapije.

Prije samo dva tjedna iz ljekarni je povučen još jedan lijek koji se koristi za liječenje depresije i anksioznosti.

Objava Povlači se još jedan lijek za liječenje depresije i anksioznosti pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Iz ljekarni se povlači poznati lijek koji se koristi za liječenje depresije i anksioznosti. Lijek Ludiomil se povlači zbog neispravnosti u kakvoći koja se odnosi na detekciju nečistoće iznad utvrđene granice.

Tvrtka Pharma One, distributer lijeka Ludiomil 25 mg filmom obložene tablete (maprotilin), u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) provodi povlačenje serije F0016 predmetnog lijeka.

Povlačenje se provodi do razine ljekarni, izvijestili su iz HALMED-a.

Lijek se koristi za liječenje depresije, bipolarnog poremećaja (manično-depresivna bolest), depresivne neuroze i tjeskobe združene s depresijom.

Budući da odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj nema niti jedan lijek s istom djelatnom tvari u istom farmaceutskom obliku, navedeni lijek se nabavlja postupkom izvanrednog unošenja temeljem izjave zdravstvene ustanove o potrebi za nabavkom lijeka ili za nužne slučajeve liječenja na pojedinačni recept.

Bolesnici se trebaju obratiti svome liječniku ili ljekarniku u slučaju bilo kakvih pitanja u vezi trenutačne terapije, savjetuju iz HALMED-a.

Objava Iz ljekarni se povlači poznati lijek koji se koristi za liječenje depresije i anksioznosti pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Svjetski dan vitiliga obilježava se svake godine 25. lipnja s ciljem podizanja svijesti o ovom kroničnom kožnom oboljenju i izazovima s kojima se svakodnevno suočavaju oboljeli.

Samo u Hrvatskoj s vitiligom živi više od 45.000 ljudi, dok je u Europi prevalencija oko 1% populacije. Ovaj dan posvećen je razbijanju predrasuda, informiranju javnosti i pružanju podrške osobama koje žive s vitiligom.

Što je vitiligo?

Vitiligo je kronična, stečena bolest kože koju karakterizira gubitak pigmenta – melanina, što dovodi do pojave jasno ograničenih bijelih mrlja na koži i sluznicama.

Te mrlje najčešće nastaju na licu, šakama, laktovima, koljenima, oko očiju i usana, ali mogu zahvatiti bilo koji dio tijela, uključujući kosu, obrve, trepavice, pa čak i sluznice usne šupljine i genitalija.

Kako nastaje vitiligo?

Uzrok vitiliga nije u potpunosti razjašnjen, ali se smatra da je riječ o autoimunom poremećaju – imunološki sustav greškom napada melanocite, stanice odgovorne za proizvodnju pigmenta melanina. Genetska predispozicija također igra ulogu, a bolest se češće javlja kod osoba koje u obitelji imaju slične slučajeve. Dodatni čimbenici koji mogu potaknuti pojavu ili pogoršanje vitiliga su stres, opekotine od sunca, traume kože ili hormonalne promjene.

Bolest se najčešće pojavljuju u mlađoj dobi, između 10. i 30. godine života, ali može nastati u bilo kojem životnom razdoblju. Mrlje mogu s vremenom rasti i spajati se, a kod nekih osoba dolazi i do depigmentacije kose i dlačica na zahvaćenim područjima.

Utjecaj vitiliga na život oboljelih

Vitiligo nije zarazan i ne predstavlja izravnu prijetnju fizičkom zdravlju, ali snažno utječe na psihološko i društveno funkcioniranje oboljelih. Zbog vidljivih promjena na koži, osobe s vitiligom često se suočavaju s predrasudama, osjećajem srama, smanjenim samopouzdanjem i stresom, što može značajno narušiti kvalitetu života.

Liječenje i prognoza

Trenutno ne postoji lijek koji u potpunosti uklanja vitiligo, ali postoje terapije koje mogu ublažiti simptome i potaknuti repigmentaciju kože. Najčešće se koriste fototerapija, lokalni kortikosteroidi i preparati vitamina D, dok kod opsežnih promjena dolazi u obzir depigmentacija okolnih područja ili kirurški zahvati.

Terapijski uspjeh ovisi o lokalizaciji i trajanju bolesti, a kod nekih osoba koristi se i kozmetička kamuflaža.

Svjetski dan vitiliga prilika je da se podsjetimo na važnost razumijevanja i podrške osobama koje žive s ovom bolešću. Vitiligo nije samo estetski problem, to je stanje koje zahtijeva empatiju, informiranost i zajednički rad na uklanjanju stigme.

Neka bijele mrlje na koži budu podsjetnik na različitost i snagu, a ne razlog za isključenost ili osudu.

Objava Svjetski dan vitiliga: U Hrvatskoj više od 45.000 osoba boluje od ove bolesti pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Svim medicinskim sestrama i tehničarima čestitamo Međunarodni dan sestrinstva.

Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u liječenju pacijenata jer su one najbliže pacijentima i pružaju im podršku tijekom cijelog liječenja. Medicinske sestre i tehničari često su prvi kontakt pacijenta u zdravstvenom sustavu, poznaju njihove potrebe, strahove i želje.

Zašto se obilježava Dan sestrinstva

Njihova uloga nije samo tehnička, već i emocionalna, jer su njegovateljice, savjetnice i ruka podrške pacijentima, što je posebno važno u teškim životnim situacijama poput onkološkog liječenja.

Međunarodni dan sestrinstva, koji se obilježava 12. svibnja, podsjeća na važnost njihovog doprinosa zdravstvu i potrebu ulaganja u razvoj sestrinske profesije.

Osim u bolničkim uvjetima, medicinske sestre prate zdravstveno stanje i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući patronažne posjete u kućama pacijenata.

I u domovima za starije i nemoćne osobe, medicinske sestre brinu o štićenicima te surađuju s liječnicima i drugim stručnjacima koji su uključeni u liječenje.

Zdravstveni sustav nezamisliv je bez njih

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2023., u zdravstvu radi više od 32.000 medicinskih sestara (27.956 medicinskih sestara i 4.484 medicinska tehničara). 

Sustav zdravstvene zaštite nezamisliv je bez medicinskih sestara, stoga trebamo zajednički raditi na razvoju sestrinske profesije i sestrinstva uopće, a na dobrobit korisnika zdravstvene zaštite.

Objava Međunarodni dan sestrinstva: Medicinskim sestrama i tehničarima čestitamo njihov dan pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Astma je kronična upalna bolest dišnih putova od koje boluju brojne osobe. Svjetski dan astme obilježava se svake godine prvog utorka u svibnju radi podizanja svijesti i poboljšanja skrbi za oboljele. Najčešća je nezarazna bolest među djecom i doživotni suputnik.

Najčešći simptomi su piskanje u plućima, kašalj, otežano disanje, kratak dah i pritisak u prsnom košu. Uzrok bolesti su virusne infekcije, alergeni kao što su pelud, grinje, životinjske dlake ili podražaji poput hladnog i suhog zraka te tjelesni napori.

Preporuke liječnika astmatičarima

Redovito uzimajte propisane lijekove i pratite upute liječnika kako biste smanjili broj i jačinu napada.

Izbjegavajte poznate okidače: prašinu, grinje, pelud, životinjsku dlaku, dim cigareta i hladan zrak.

Prilagodite prehranu: izbjegavajte izrazito hladna pića, aditive poput sulfita, a ako primijetite pogoršanje simptoma nakon određene hrane, provodite eliminacijsku dijetu.

Razmislite o dodatku vitamina B6, C, magnezija, mangana i selena, jer je kod astmatičara često prisutan njihov manjak.

Održavajte zdravu tjelesnu težinu – gubitak čak i male količine kilograma može poboljšati kontrolu bolesti i kvalitetu života.

Redovito perite ruke i izbjegavajte kontakt s osobama koje imaju respiratorne infekcije, a preporučuje se i cijepljenje protiv gripe.

Uklonite tepihe, zavjese i plišane igračke iz spavaće sobe, redovito perite posteljinu na visokim temperaturama i izbjegavajte kućne ljubimce u domu.

Pratite peludni kalendar i izbjegavajte boravak na otvorenom kada je koncentracija peludi visoka, osobito u jutarnjim satima.

Astma se može uspješno držati pod kontrolom uz pravilnu terapiju i prilagodbu životnih navika, što omogućuje kvalitetan i aktivan život bez ograničenja.

Objava Astma je kronična bolest: Donosimo savjete koji će olakšati život astmatičarima pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Više od 17 tisuća osoba u Hrvatskoj ima dijagnosticiranu Parkinsonovu bolest. Stručnjaci vjeruju da je oboljelih puno više, ali još uvijek nisu dijagnosticirani. Prema istraživanjima, broj oboljelih od Parkinsonove bolesti udvostručio se u posljednjih 25 godina. Ova bolest je neizlječiva i progresivna.

Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest, a nastaje zbog gubitka ili degeneracije živčanih stanica u mozgu koje proizvode dopamin, ključni neurotransmiter za kontrolu pokreta.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se svake godine 11. travnja. Ovaj dan prilika je za podizanje svijesti o Parkinsonovoj bolesti, podršku oboljelima i njihovim obiteljima te promicanje istraživanja s ciljem pronalaska boljih tretmana i potencijalnog lijeka.

Glavni simptomi bolesti su tremor, drhtanje ruku ili nogu, rigidnost odnosno ukočenost mišića, sporost pokreta i problemi s ravnotežom i koordinacijom.

Osim motoričkih simptoma, mnogi pacijenti doživljavaju i nemotoričke simptome poput depresije, poremećaja spavanja i kognitivnih promjena. Iako trenutno ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest, kombinacija lijekova, terapija i promjena životnog stila može pomoći u ublažavanju simptoma.

Liječenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko, što znači da se dostupnim lijekovima pokušava kontrolirati motoričke simptome te tako utjecati na kvalitetu života oboljelog.

Liječnici pacijentima savjetuju da budu aktivni i dosta se kreću jer to sve utječe na psihofizičko stanje i usporava napredovanje bolesti.

U Hrvatskoj djeluje Udruga Parkinson i mi, osnovana je 2010. godine s ciljem unapređenja života oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Okuplja bolesnike i njihove obitelji koji kroz edukaciju, terapiju, savjetovanje i povezivanje s različitim stručnjacima uče kako se lakše nositi s bolešću u svakodnevnom životu te kako pomoći drugim oboljelima. Udruga ima podružnice u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu.

Objava Oboljelima treba pomoć i podrška: Svjetski dan borbe protiv Parkinsonove bolesti pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Zagrebačka županija dobiva mobilnu ljekarnu koja će omogućiti pružanje ljekarničkih usluga u ruralnim područjima.

U Ministarstvu zdravstva potpisan je sporazum o davanju vozila mobilnih ljekarni na uporabu i korištenje Zagrebačkoj županiji i Ljekarnama Zagrebačke županije. 

Sporazum je prethodno potpisala ministrica zdravstva Irena Hrstić, a jučer su ga potpisali zamjenik župana Ervin Kolarec i zamjenik ravnateljice Ljekarni Zagrebačke županije Boris Stanković.

Sama primopredaja vozila u vrijednosti oko dvjesto tisuća eura očekuje se u travnu, nakon čega će se oformiti i rasporediti timovi koji će obavljati ljekarničku djelatnost na terenu.

Mobilne ljekarne namijenjene su povećanju dostupnosti ljekarničkih usluga u ruralnim područjima, kao i na otocima, a sredstva za nabavu vozila osigurana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Objava Županija dobiva mobilnu ljekarnu vrijednu 200 tisuća eura pojavila se prvi puta na Gorica Info.