Panel “Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma”, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije, okupio je predstavnike lokalnih vlasti, stručnjake za turizam i zaštitu okoliša.

Turizam je jedan od najvažnijih gospodarskih sektora, ali također i sektor koji, ako se ne upravlja pažljivo, može imati značajan negativan utjecaj na prirodu i zajednice. U Zagrebačkoj županiji, održivost je postala ključna za oblikovanje budućnosti destinacija. Održivi turizam nije samo pitanje smanjenja negativnih učinaka, to je prilika za razvoj turizma koji poštuje okoliš, jača lokalne zajednice i doprinosi dugoročnom razvoju.

Ova pitanja bila su u središtu panela održanog u ponedjeljak.  

Panel je započeo pitanjem – „Kakav turizam želimo?“ Ovdje je postavljena osnovna dilema kako uskladiti turistički razvoj i očuvanje okoliša, jer s porastom broja turista dolazi i pritisak na prirodu i resurse.

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, odmah je postavila temelje razgovora, naglašavajući da održivost nije samo cilj, već sustav odgovornosti koji oblikuje cijeli turistički sektor.

– Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina kao destinacijska menadžment organizacija kroz usvojeni Plan upravljanja do 2028., srebro Green Destinationsa i Glasgow Declaration, koju smo potpisali kao prvi u Hrvatskoj. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života. To je razlika između destinacije koja se prodaje i destinacije koja se vodi te ima obvezu prema lokalnom prostoru i stanovništvu – kazala je Alilović.

Gradonačelnik Dugog Sela, Nenad Panian, istaknuo je važnost aktivne uloge lokalnih vlasti u oblikovanju turističkog razvoja, koji mora biti usklađen s potrebama lokalnih zajednica, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta.

Panian je naglasio kako lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se.

– Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja. Bez iskrene suradnje između lokalne samouprave, struke i same zajednice, održivost ostaje samo riječ na papiru, a Dugo Selo i Zagrebačka županija zaslužuju puno više od toga – istaknuo je Panian.

Josip Pavlović, stručnjak za održivi turizam, upozorio je na to da turizam može biti razvojna prilika samo ako istovremeno štiti prostor i doprinosi zajednici.

– Turizam u Zagrebačkoj županiji može biti razvojna prilika samo ako istodobno štiti prostor, jača lokalnu zajednicu i vraća vrijednost destinaciji, umjesto da je samo troši. Priroda nije trošak razvoja, nego kapital koji moramo čuvati, obnavljati i pametno upravljati njime. Zato uspjeh turizma ne smijemo mjeriti samo brojem dolazaka i noćenja, nego kvalitetom života stanovnika, stanjem okoliša i stvarnim pritiskom na infrastrukturu. Ako turizam donosi otpad, buku, gužve i betonizaciju, a lokalna zajednica od toga nema koristi, onda to nije održivi razvoj nego kratkoročno iscrpljivanje prostora – rekao je Pavlović.

Petra Boić Petrač iz WWF Adria dodala je ključnu misao o odgovornosti prema okolišu, ističući da destinacija mora jasno poznavati i poštovati ekološke granice prostora.

– Destinacija mora jasno poznavati i poštovati ekološke granice prostora, uz jasnu vezu između turizma i ulaganja u očuvanje prirode. Lokalna zajednica ne smije biti samo „dionik“, nego i čuvar prostora, jer bez ljudi koji imaju interes štititi prirodu, nema dugoročne zaštite. Ukratko, turizam može biti snažan saveznik očuvanja prirode, ali samo ako prihvatimo da priroda ima granice i da uspjeh ne mjerimo samo dolascima, nego stanjem prostora koji ostavljamo iza sebe – kazala je Boić Petrač.

Tijekom panela, također su spomenuti značaj suradnje između lokalnih zajednica i turističkih dionika.

Gordana Mikulčić Krnjaja, predstavnica Grada Velike Gorice, istaknula je kako je ključ održivog turizma u aktivnom uključivanju lokalnih vlasti, struke i zajednice u razvoj, dok je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Ivanić-Grada, podijelila svoje iskustvo u povezivanju resursa kao što je Naftalan s turističkom ponudom, naglašavajući važnost očuvanja specifičnosti manjih destinacija.

Rasprava je jasno pokazala da održivi turizam nije samo pitanje smanjenja negativnog utjecaja, nego i stvaranja dugoročnih koristi za zajednicu, ekonomiju i okoliš. Svi panelisti složili su se da je nužno razvijati turizam koji poštuje prirodne resurse, doprinosi kvaliteti života i pomaže u očuvanju kulturnog identiteta.

Turistička zajednica Zagrebačke županije nastavit će raditi na usklađivanju turističkog razvoja s ekološkim i društvenim potrebama te u budućnosti fokus staviti na održivost kao temeljni kriterij za daljnji rast turizma, navode u priopćenju.

Objava Panel rasprava o održivom turizmu i utjecaju na okoliš okupila stručnjake pojavila se prvi puta na Gorica Info.

U Regionalnom centru kompetentnosti održana je panel rasprava „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo”. Kroz zanimljivu i sadržajnu raspravu otvorena su važna pitanja o sve većim količinama tekstilnog otpada, njegovom utjecaju na okoliš te mogućnostima odgovornijeg i održivijeg pristupa odjeći i svakodnevnim navikama, javili su iz Turističke zajednice.

U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su kroz različite perspektive približili ovu važnu temu.

U vremenu kada se odjeća sve brže proizvodi i odbacuje, tema recikliranja i ponovne uporabe postaje iznimno važna. Upravo ovakvi projekti i susreti doprinose podizanju svijesti o tome koliko naše male svakodnevne odluke mogu imati veliki utjecaj na okoliš, ali i potiču promišljanje o održivijem načinu života.

Nakon panel rasprave organiziran je donatorski buvljak, s ciljem poticanja ponovne uporabe tekstila i razvoja svijesti o održivom načinu života. Sva prikupljena sredstva bit će usmjerena u humanitarne svrhe za djecu oboljelu od dijabetesa. 

Objava Tekstilni otpad i okoliš: Edukativna rasprava okupila brojne sudionike pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Povodom Dana planeta Zemlje, Lions klub Lenuci, Turistička zajednica Velike Gorice i partneri organiziraju raspravu i donatorski buvljak posvećeno temi tekstilnog otpada i održivog načina života.

„Second chance – priča o tekstilnom otpadu i donatorski buvljak” održat će se u utorak, 21. travnja od 17 do 19 sati u Regionalnom centru kompetentnosti u Ulici kralja Stjepana Tomaševića 21 u Velikoj Gorici.

Na panel raspravi pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” sudjelovat će predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Srednje ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice Velike Gorice, VEGORA-e…

Sudionici će raspravljati o tekstilnom otpadu, održivim navikama i mogućnosti smanjenja negativnog utjecaja na okoliš.

Nakon panel rasprave predviđen je donatorski buvljak, s ciljem poticanja ponovne uporabe tekstila i razvoja svijesti o održivom načinu života, pri čemu će prikupljena sredstva biti usmjerena u humanitarne svrhe.

Riječ je o događanju koje objedinjuje edukativni, društveno odgovorni i humanitarni aspekt te doprinosi jačanju svijesti o važnosti održivosti i odgovornog postupanja s resursima, poručuju organizatori.

Objava Budimo održivi: Panel rasprava o tekstilnom otpadu i donatorski buvljak pojavila se prvi puta na Gorica Info.

U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije, koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije. Na panelu se razgovaralo o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude.

Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice Velike Gorice.

Panel je vodila Katja Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Željko Cvetnić.

Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji.

Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.

U svom obraćanju Ivana Alilović istaknula je da je Zagrebačka županija jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti. Dodala je kako je županija 2. listopada ove godine usvojila svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu.

Maja Toth nadovezala se informacijom da je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice.

U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije.

Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih.

Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi.

Rasprava je pokazala da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi.

Objava Panel rasprava: Vizija turističke budućnosti Zagrebačke županije pojavila se prvi puta na Gorica Info.

U vijećnici Pučkog otvorenog učilišta održan je panel “Medijska pismenost za najmlađe” u organizaciji Grada Velike Gorice i Saveza društava “Naša djeca” Hrvatske”. Dio je to aktivnosti ovogodišnjih Dana medijske pismenosti i projekta „Medijska pismenost za najmlađe – unapređenje digitalnih kompetencija roditelja predškolske i rane školske dobi”.

Na početku panela u ime domaćina sve je pozdravila Petra Gotal, savjetnica za predškolski odgoj, djecu i mlade te Snježana Krpes, glavna tajnica Saveza DND Hrvatske.

U prvom dijelu panela učenici 7-ih i 8-ih razreda iz OŠ Eugena Kumičića i Eugena Kvaternika (Magdalena, Natali, Ema, Jakov S., Jakov G., Juraj) kroz pitanja dugogodišnje novinarke Hrvatskog radija Višnje Biti, dali su svoju dječju perspektivu o tome kako djeca koriste medije i razumiju medijsku pismenost.

Medijska pismenost nije dovoljno zastupljena u školi

Govorili su koliko dnevno provode uz medije, koje sadržaje gledaju, zašto baš te sadržaje, je li razgovaraju o medijima s roditeljima, je li gledaju neke sadržaje zajedno s roditeljima i ukućanima, s kojim su neugodnim situacijama na društvenim mrežama se susretali, koliko su medijski osviješteni o dobrim i lošim stranama medija.

Također se govorilo o tome kako i koliko o medijima uče u školi, koliko su kritični na informacije koje dobiju kroz medije, do toga što misle o umjetnoj inteligenciji i kako mediji utječu na njihovu psihofizičku i mentalnu dobrobit.

U drugom dijelu panela sudjelovale su Snježana Krpes (Savez DND-a), Alma Čakmazović, stručnjakinja za komunikaciju i autorica edukativnih materijala, Vedrana Bertol, roditelj predškolca, novinarka Višnja Biti te Gorana Banda, moderatorica i stručnjakinja za medije .

Alma Čakmazović predstavila je rezultate istraživanja o upotrebi pametnih telefona koja pokazuju da djeca sve više vremena provode i ovisna su o mobilnim uređajima, koji kreiraju ponašanje, navike, interese djece i odraslih korisnika, a što proizvođači pametnih telefona koriste kroz tehničke postavke, algoritme, aplikacije i dizajn, stvarajući ovisnost.

Predstavnica roditelja, majka četvero djece Vedrana Bertol, iznijela je svoja iskustva o potrebnim granicama i dogovoru s djetetom koliko, kad i koji se sadržaji gledaju, imajući u vidu da su mediji prije svega za učenje i kvalitetno provođenje slobodnog vremena, a ne zamjena za druženje, igru na otvorenom, obiteljske obveze. 

Novinarka Višnja Biti istaknula je važnost edukacije djece i odraslih za medijsku pismenost, te kako medije koristiti u edukativne i kreativne svrhe, te primjerice kako vizualne medije i društvene mreže zamijeniti audio medijima, poput radija.

Tom prilikom urednica Ivana Sučić s Hrvatskog radija predstavila je nedavno pokrenutu Juhuhu radio frekvenciju Hrvatskog radija s kvalitetno odabranim dječjim pjesmama, pričama, klasičnom glazbom.

Pretjerano konzumiranje medija dovodi od raznih poremećaja

Kao zaključak panelistice i odgajatelji, učitelji, djeca sudionici panela, istaknuli su da posljedice pretjeranog, ovisničkog i pasivnog konzumiranja medija susrećemo svakodnevno u sve većem broju predškolske djece koja imaju različite poremećaje pozornosti te nerazvijene motoričke i govorne vještine.

Kod osnovno školske djece i mladih prisutni su poremećaji prehrane, anksioznosti, usamljenosti, odbačenosti, suicidnog ponašanja te izloženosti nasilju i neprimjerenim sadržajima. U odgojno-obrazovnim ustanovama i dalje se nedovoljno poučava o medijskoj pismenosti, kritičkom promišljanju, algoritamskoj pismenosti i utjecaju umjetne inteligencije dok proizvođači pametnih telefona u stjecanju profita tehnološki unaprjeđuju uređaje.

Roditelji i donositelji odluka nisu još dovoljno svjesni važnosti edukacije o medijskoj pismenosti i zakonskih regulativa.

Medijska pismenost počinje kod kuće, vrtiću i školi, edukacijom djece, roditelja, stručnjaka, kritičkim promišljanjem i dijalogom, zajedničkim djelovanjem i zagovaranjem na etičnost proizvođača, ali i velikom ulogom donositelja zakona, a sve u cilju kako bi mediji bili edukativni, sigurni, vjerodostojni, kreativni, etični te na dobrobit djece i mladih.

Objava “Medijska pismenost za najmlađe”: Djeca su danas ovisna o mobitelima pojavila se prvi puta na Gorica Info.