Dugi niz godina kontrolori leta bili su među najplaćenijim zanimanjima u Hrvatskoj. Novi podaci portala MojPosao pokazuju da je došlo do promjena među najplaćenijim zanimanjima. Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, lead developeri i liječnici najplaćenija su zanimanja u Hrvatskoj te su njihova primanja daleko iznad državnog prosjeka.

Konkretnije, anesteziolozi zarađuju oko 3.657 eura mjesečno, piloti 3.246 eura, a IT arhitekti svaki mjesec u džep stavljaju 2.823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2.729 eura.

Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima.

Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri u prosjeku zarađuju 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači tek 984 eura mjesečno. Ispod prosjeka su i spremačice, koji primaju oko 984 eura.

IT na vrhu liste

IT industrija i dalje drži vrh ljestvice po visini plaća. Prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16% iznad nacionalnog prosjeka.

Iznadprosječne plaće bilježe i Financije i osiguranje, s primanjima višima za 5% u odnosu na prosjek, kao i sektor proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, gdje su plaće više za 6%. Sličnu razinu primanja imaju i zaposlenici u građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama (+5%), dok su proizvodnja i zanatske usluge nešto iznad prosjeka (+4%).

Plaće ispod prosjeka zabilježene su u obrazovanju i znanosti (-8%).

Slijede administrativna zanimanja te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-7%), dok prodaja, turizam i umjetnost bilježe prosječne plaće koje su oko 6% ispod nacionalnog prosjeka.

Država je najviše dizala plaće

Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20%, te u državnim tvrtkama (+18%). Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10% iznad nacionalnog prosjeka.

Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca. U mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće su u 2025. godini iznosile 1.383 eura, uz rast od 14% u odnosu na godinu ranije.

Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka.

S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1.000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su 5% iznad prosjeka, a u odnosu na prošlu godinu porasle su u prosjeku za 16%.

Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku zemlje

U Virovitičko-podravskoj (-16%), Požeško-slavonskoj (-17%) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-16%) prosječne neto plaće i dalje ostaju ispod 1.300 eura, što potvrđuje dugogodišnje regionalne razlike.

S prosječnom neto plaćom od 1.662 eura, što je 8% iznad državnog prosjeka, radnici u Zagrebu najplaćeniji su u Hrvatskoj. Medijalna plaća u glavnom gradu iznosi 1.520 eura, a u odnosu na prošlu godinu prosječna primanja porasla su za 14%.

Najizraženiji rast plaća u odnosu na 2024. godinu zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prosječne neto plaće porasle za 20% i dosegnule 1.453 eura.  

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

U 2025. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je ostala izražena, iako se blago smanjila u odnosu na prethodnu godinu. Konkretnije, muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena, dok je godinu ranije ta razlika iznosila 17%.

Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.656 eura, što predstavlja rast od 13% u odnosu na 2024. godinu. Žene su, s druge strane, ostvarile nešto dinamičniji rast plaća od 15%, no njihova prosječna primanja i dalje su niža te iznose 1.441 euro.

Razlike su vidljive i prema dobi i razini iskustva. Najmlađi zaposlenici, do 24 godine, u prosjeku zarađuju 21% manje od nacionalnog prosjeka, a njihove su plaće ujedno rasle i najsporije, odnosno za 11% u odnosu na prethodnu godinu.

S porastom iskustva rastu i primanja. Zaposlenici stariji od 45 godina ostvaruju prosječnu neto plaću od 1.642 eura, uz rast od 15% na godišnjoj razini.

Na kraju, podaci jasno potvrđuju i snažnu povezanost razine obrazovanja i visine plaće.

Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA-jem zarađuju u prosjeku 2.381 euro, što je čak 55% iznad nacionalnog prosjeka.

I osobe s visokom stručnom spremom bilježe iznadprosječna primanja od 1.724 eura, odnosno 12% više od prosjeka i 29% više u odnosu na radnike sa srednjom stručnom spremom, čija prosječna plaća iznosi 1.341 euro.

Objava Najplaćenija zanimanja u Hrvatskoj: Anesteziolozi, piloti i IT na vrhu pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Tko sve traži radnike u Velikoj Gorici? Jedno od mjesta na kojem se može potražiti odgovor je internetska Burza rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na toj burzi trenutačno je aktivno 57 oglasa za zapošljavanje u našem gradu s ukupno 111 slobodnih radnih mjesta.

Interes za radnike je stabilan

Stanje na toj burzi je poprilično stabilno – za radnike je gotovo u svakom trenu otvoreno stotinjak slobodnih radnih mjesta u Velikoj Gorici.

Iako su još uvijek među najtraženijima, ovaj mjesec prodavači, prodavačice i radnici u trgovini nisu i najtraženiji na internetskoj burzi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Vrh liste najtraženijih radnika u našem gradu preuzeli su – skladištari i skladištarke. Trenutačno se u Velikoj Gorici traži 21 skladištar. Aktivna su dva oglasa za te radnike.

Poslodavci nude niska primanja

Jedan od njih objavila je agencija za zapošljavanje koja za klijenta traži 20 skladištara ili skladištarki. Traže se osobe sa završenom osnovnom školom koje će raditi puno radno vrijeme u dvije smjene (prva od 6 do 14 sati i druga smjena od 14 do 22 sata, uključujući vikende i praznike), ali je zapošljavanje na određeno vrijeme.

Radnicima se ne nudi smještaj niti naknada za prijevoz. Nudi im se tek mizerna plaća od 970 eura. Bruto! To je neto oko 760 eura.

Nakon skladištara, najbrojnija slobodna radna mjesta u Velikoj Gorici su ona u trgovinama. Takvih slobodnih radnih mjesta je dvadesetak, traže se osobe od prodavača, preko “savjetnika u poslovnici”, pa do zamjenika voditelja supremarketa.

Slobodnih mjesta za prodavače u Velikoj Gorici ima u trgovinama s robom široke potrošnje, mesnicama, cvjećarnicama, trgovinama građevnim materijalom… No, svima im je zajedničko da ne objavljuju iznose plaća koje nude. 

Transportnim radnicima nude malo više

Hrvatska pošta oglasila je da traži deset transportnih radnika na radnim zadacima zvanim “peronski manipulant“.  Rad je u tri smjene u Velikoj Gorici, na puno radno vrijeme, ali i na određeno. Plaća se nudi 1075 eura bruto, odnosno oko 820 eura neto. 

Nema naknade za prijevoz, ali se nudi zajednički smještaj. 

Neki poslodavci u Velikoj Gorici traže i radnike s visokom stručno spremom – otvoreni su oglazi za liječnike, logopede, nastavnike… 

Radnici su, očito, i dalje tražena “roba“….

Objava Tko traži radnike u Velikoj Gorici: Najviše je poslova za koje se nude mizerne plaće pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Po broju poduzetnika Velika Gorica zauzima prvo mjesto u Zagrebačkoj županiji. U našem gradu posluje 2.187 poduzetnika koji zapošljavaju 22.707 radnika. Prema upravo objavljenim podacima FINE, goričkim poduzetnicima rastu prihodi. Naime, u 2023. godini ostvarili su ukupne prihode od 3,1 milijarda eura.

U 2023. godini, poduzetnici Velike Gorice iskazali su rast ukupnih prihoda i ukupnih rashoda od 13,1% u odnosu na 2022. godinu te iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 164 milijuna eura, što je 15,5% više u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2022. godini.

Udio poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini u broju poduzetnika Zagrebačke županije bio je 19,8%, u broju zaposlenih 27,8%, u ukupnim prihodima 23,5%, u ukupnim rashodima 23,4%, u dobiti razdoblja 22,6% i u gubitku razdoblja 11,4%.

Grad Velika Gorica, sjedište Zagrebačke županije, među županijskim središtima je po broju poduzetnika na 8. mjestu, a na razini Hrvatske na 9. mjestu. Po broju zaposlenih i ukupnim prihodima na razini RH je na 5. mjestu, a prema neto dobiti na 6. mjestu.

Među poduzetnicima sa sjedištem u Velikoj Gorici, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda i 2023. godini bilo je društvo LIDL HRVATSKA s 1,2 milijarde eura ostvarenih ukupnih prihoda koje je ostvarilo i najveću dobit razdoblja u iznosu od 56,6 milijuna eura.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini iznosila je 1.166 eura i bila je 11,9% viša u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Zagrebačke županije (1.042 eura). Zaposleni kod goričkih poduzetnika zarađivali su 13,5% više od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske (1.028 eura).

Objava Odlični poslovni rezultati: Goričkim poduzetnicima rastu prihodi i dobit pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Gradska organizacija SDP-a Velika Gorica organizirala je akciju kojom žele ukazati na važnost ravnopravnosti u plaćama za žene i muškarce.

Europski dan “jednakih” plaća, koji se obilježava 15. studenoga ima za cilj osvijestiti javnost o nepravdi u plaćama između muškaraca i žena, koja je još uvijek prisutna diljem Europe. Upravo povodom (ne)jednakosti plaća, SDP je organizirao akciju kojom ukazujemo na važnost ravnopravnosti u plaćama za žene i muškarce, navode u priopćenju.

Terenska kampanja povodom ovogodišnjeg Europskog dana jednakih plaća održana je diljem Hrvatske u subotu, 16. studenoga u 30 gradova, a među njima je i Velika Gorica. Bitno je naglasiti da kampanja za ravnopravnost traje do kraja godine.

Naši sugrađani dobili su promotivne materijale, letke u formi problema i rješenja koje mi nudimo i kekse s “odgriženim” dijelom u pakiranju s porukom: Biste li pristali na manje? Upravo taj dio koji nedostaje na keksu simbolizira onoliko koliko su žene manje plaćene za isti posao.

Republika Hrvatska jedna je od zemalja Europske unije s izraženim rodnim jazom u plaćama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za prvo tromjesečje ove godine, prosječna plaća za žene iznosila je 1 240 eura za žene, a za muškarce 1 297 eura. Dakle muškarcima će poslodavac za isti posao platiti 57 eura više. Ženama je plaćen jedan sat manje nego muškarcima.

Rodni jaz u plaćama na europskoj razini u prosjeku iznosi 13 posto. Danas je jaz toliko velik da se u obrazovanju, financijama i trgovini ta razlika penje na čak 26 % u korist muškaraca.

Žene od 15. studenoga do kraja godine rade besplatno

Datum 15. studeni nije slučajan i upravo nas on na simboličkoj razini upozorava na strašnu činjenicu da se problem nejednakosti “poboljšava” puževim koracima. Upravo taj datum nas podsjeća da će i ove godine žene od 15. studenoga pa do kraja godine raditi besplatno!

Taj jaz u plaćama rezultat je složenih društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika, zbog kojih žene i dalje češće rade u sektorima koji su slabije plaćeni, a pritom i najčešće preuzimaju obiteljske obveze što nazivamo i “neplaćenim ženskim radom”. Žene također zbog djece i starijih članova obitelji češće koriste bolovanje pa im se i na taj način plaća smanjuje. Sve to dovodi do manjih mirovina, a time i do doživotne financijske ovisnosti žena.

15. studeni podsjeća nas da borba za ženska prava i dalje traje. Bez jednakih plaća za oba spola nema potpune ravnopravnosti između žena i muškaraca. Jednake plaće za isti posao oba spola su ne samo osnovno pravo, već pridonose ekonomskoj stabilnosti i rastu društva u cjelini, i mi na to nećemo prestati upozoravati.

Cilj SDP-a i naših lijevih politika je da razlike u plaćama žena i muškaraca počnemo ozbiljno smanjivati konktrenijim koracima,pravednijim radnim okruženjem i zakonodavnim uvjetima koji će osigurati jednakost plaća i profesionalnih prilika, poručila je Ivana Mlinar, predsjednica Foruma žena i GO SDP Velika Gorica.

Objava Gorički SDP upozorava na važnost jednakih plaća za žene i muškarce pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Danas obilježavamo Međunarodni dan žena, prigoda je to da pogledamo trenutačnu situaciju na tržištu rada i plaće muškaraca i žena. Naime, jedan od ključnih elemenata borbe za ravnopravnost spolova jest osigurati jednakost plaća za jednak rad, međutim, istraživanja i dalje otkrivaju duboke disparitete u primanjima između muškaraca i žena.

Prema podacima servisa MojaPlaća, žene i dalje imaju prosječno 16% nižu plaću od muškaraca. Konkretno, prosječna neto plaća muškaraca u protekloj godini iznosila je 1290 eura, dok je plaća žena bila niža, s prosječnih 1079 eura.

Jaz u plaćama najizraženiji u dobi od 45 do 54 godine

Analizirajući razlike u plaćama po radnim pozicijama, uočavamo da je razlika značajno manja kada se usporede žene i muškarci koji obavljaju iste poslove. Ipak, čak i u takvim slučajevima, razlika je prisutna i iznosi oko 9%.

Istraživanje također pokazuje da su najmanje razlike u plaćama prisutne među najmlađim ispitanicima i onima s manje od godinu dana iskustva. Ovo podržava teoriju da se razlika u plaćama povećava najviše u periodu kada žene uzimaju pauzu od karijere radi obitelji, dok njihovi muški kolege nastavljaju napredovati i stjecati iskustvo.

Najveće razlike u plaćama muškaraca i žena primjećujemo u dobi od 45 do 54 godine, kada su muškarci plaćeni čak 27% više od žena. Iako se ta razlika smanjuje prema kraju karijere, naglasak se stavlja na činjenicu da se s godinama radnog iskustva jaz u plaćama povećava.

Na primjer, žene s manje od godinu dana iskustva plaćene su oko 11% manje od muškaraca, među onima s 3 do 5 godina staža rodni jaz iznosi 16 posto, dok razlika raste na 18% među zaposlenicima s više od šest godina iskustva.

Osim dobi i obrazovanja, geografska lokacija također igra ulogu u razlikama u plaćama.

Najveće razlike su primijećene u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje muškarci imaju značajno više plaće od žena, dok su najmanje razlike primijećene u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Najmanje razlike prisutne u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji

Privatne tvrtke pokazuju veće razlike u plaćama po spolovima u usporedbi s državnim tvrtkama. Na primjer, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 19% manje od muškaraca, dok su u domaćim kompanijama te razlike nešto manje i iznose 15%. U državnim tvrtkama žene su plaćene 13% manje, dok najmanju razliku po spolu bilježi javna i lokalna samouprava (-8%).

Analizirajući razlike u plaćama po djelatnostima, najizraženiji jaz u plaćama muškaraca i žena pronalazimo u sektoru prodaje (-20%) i administrativnih djelatnosti (-19%). S druge strane, najmanje razlike primjećujemo u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, vode i otpada (-5%), te u umjetnosti, zabavi i sportu (-6%).

Kada se usporede plaće po istim radnim pozicijama, žene su u prosjeku plaćene oko 9% manje od muškaraca.

Gledajući po radnoj poziciji, najveća razliku u plaćama po spolu prisutna je na sljedećim pozicijama: Agent u prometu nekretninama (žene su u prosjeku 33% manje plaćene), Business Development Manager (-29%), Rukovoditelj osiguranja kvalitete (-29%), Voditelj digitalnog marketinga (-29%) te .NET programer (-29%).

S druge strane, žene su u prosjeku više plaćena na poslovima Kemijski laboratorijski tehničar (žene su 17% više plaćene nego muškarci), CSR specijalista (+12%), Pravni savjetnik (+12%), Project planner (+7%) te Poslovni tajnik (+7%).

Diskriminacija, manjak transparentnosti, porodiljni dopust i drugi uzroci

Postoji niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama, pri čemu diskriminacija nije jedini relevantan čimbenik.

Različite preferencije posla mogu utjecati na ove razlike. Žene su često više zastupljene u sektorima koji su tradicionalno manje plaćeni, kao što su tekstilna industrija, turizam, prodaja i uslužne djelatnosti.

Drugi faktor koji doprinosi rodnoj razlici u plaćama je porodiljni dopust. Žene su često obiteljski orijentirane i češće preuzimaju ulogu glavnog skrbnika za djecu. Porodiljni dopust i odsutnost s posla zbog brige o djeci mogu rezultirati manjkom radnog iskustva i time nižim plaćama za žene.

Također, rodnim stereotipima i dalje se pridaje značaj u mnogim regijama. Žene često nisu poticane da ozbiljno razmišljaju o svojoj karijeri i suočavaju se s očekivanjima koja ih usmjeravaju prema tradicionalnim ulogama.

Tu je i pitanje nedostatka transparentnosti u plaćama što omogućiti diskriminaciju na temelju spola i otežati identifikaciju rodnog jaza u plaćama. Pored toga, povijesne etikete često rezultiraju manjom samouvjerenošću žena na tržištu rada, što može otežati njihove pregovore o plaćama i prilikom zapošljavanja i prilikom traženja povišice, piše portal MojaPlaća.

Objava Povodom Dana žena: Radnice u Hrvatskoj i dalje potplaćene, razlike u plaćama najizraženije u sektoru prodaje pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Udruga hrvatskih sudaca nezadovoljna što su im nisu povećane plaće kao što je Ministarstvo pravosuđa i uprave obećalo prošlog svibnja, opet najavljuje bijeli štrajk.

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) poslala je pritužbu Europskoj komisiji na rad Vlade. Ističu kako plaće sudaca nisu propisane sukladno općeprihvaćenim europskim i međunarodnim standardima i pravu Europske unije jer nisu utemeljene na objektivnim i transparentnim kriterijima, već ovise o samovolji/arbitrarnosti izvršne vlasti te su neprimjerene visine u odnosu na funkcije koje suci obavljaju.

Visinu osnovice određuje izvršna/zakonodavna vlast samostalno (samovoljno), jer nije propisan niti ustanovljen mehanizam objektivnih kriterija na temelju kojih se osnovica određuje, niti je predviđena participacija sudaca u odlučivanju o visini te osnovice – navode iz UHS-a.

Podsjećaju kako se do 2000. osnovica za obračun plaće vezala na iznos prosječne neto isplaćene plaće u prethodnoj godini (objektivni kriterij), a potom je određena zakonom, što je protivno Ugovoru o EU i Povelji Europske unije o temeljnim pravima te preporukama relevantnih institucija EU i Vijeća Europe.

UHS je stoga tijekom 2023. poduzeo i predložio niz mjera kako bi se uklonio svaki daljnji izravni utjecaj zakonodavne i izvršne vlasti na visinu plaće sudaca, zahtijevajući pritom, kao treći korak predložene reforme, i poboljšanje uvjeta rada sudskih službenika i namještenika s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica tim je povodom javno obećao usvajanje cjelovitog Zakona o plaći do kraja 2023., kojim bi se definirali objektivni kriteriji za usklađivanje osnovice uvođenjem tzv. indeksacije, koeficijenti sudaca drugačije nego što je to sad propisano te uređenje materijalnih prava sudaca.

Novi Zakon o plaćama nije donesen, iako je obećan

Iako je sve obuhvaćeno i Izvješćem EK o vladavini prava za 2023., Zakon o plaćama nije usvojen u obećanom roku. Istovremeno, izmjenama najavljenima ovih dana status sudskih službenika i namještenika ostat će čvrsto na samom dnu ljestvice; tome svjedoči i primjer zapisničarke prvostupanjskog suda s 30 godina staža koja će dobiti manje od 40 eura povišice.

O statusu sudaca pak govori i činjenica da je osnovica za plaće donedavno bila 22 eura manja nego davne 2009., što je kao posljedicu imalo sustavno osiromašivanje sudaca, a time i ugroženo načelo neovisnosti sudaca. Usporedbe radi, sucima je nakon prve faze pregovora osnovica porasla za 59,5 eura bruto u odnosu na 2009., a službenicima je u istom razdoblju rasla za 269,13 eura.

Hrvatski suci imaju najviše predmeta u usporedbi s drugim sucima

Unatoč izrazito nepovoljnom materijalnom statusu, podaci iz 2022. govore kako suci u Hrvatskoj godišnje rade na više od milijun novih spisa – najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU. S druge strane, svjedočimo svakodnevnom odljevu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima.

Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 posto (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana.

Iz Udruge hrvatskih sudaca iskazuje punu podršku zahtjevima sudskih službenika i namještenika s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.

Najavljuju kako su članovi UHS-a spremni ponovno započeti mjere upozorenja u skladu s odlukom Upravnog odbora UHS-a od 18. prosinca prošle godine – navodi se u priopćenju Udruge hrvatskih sudaca.

Objava Nezadovoljni suci najavili bijeli štrajk: Traže veće plaće i poručuju da godišnje rade na više od milijun novih spisa pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Poznati trgovački lanac koji prodaje namještaj i stvari za opremanje doma odlučio je povećati plaće zaposlenicima. Zaposlene u trgovinama JYSK-a ulaskom u 2024. godinu očekuje prosječno povećanje plaća od 23,5 posto dok će za neke to povećanje iznositi čak 36 posto.

Iz JYSK-a poručuju da kontinuirano ulažu u svoje zaposlene kroz edukacije i školovanja, sustave bonusa, ali i stalnim ulaganjem u povećanje primanja.

– Naši zaposleni su naš najvrjedniji resurs i trudimo im se osigurati pozitivno radno okruženje, a također želimo da JYSK bude konkurentan poslodavac na tržištu. Pored značajnog povećanja primanja čiji ukupni iznos na godišnjoj razini iznosi nešto više od 1.315.000 eura, ponosni smo na činjenicu da naši zaposleni imaju mogućnost ostvariti bonuse ovisno o rastu prometa pojedine trgovine u odnosu na prethodnu godinu – kazala je Vesna Kukić Lončarić, direktorica JYSK-a.

U prošloj godini zaposlenima su isplaćeni bonusi u iznosu većem od 780.000 eura.

Danski trgovački lanac podsjeća kako su svojim zaposlenima isplatili i božićnicu u iznosu od gotovo 400 eura.

JYSK u Hrvatskoj zapošljava više od 530 radnika, a prosječna plaća im je oko 1200 eura.

Objava Poznati trgovački lanac povećao plaće zaposlenima: Redovito isplaćuju i izdašne bonuse pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) traži od Ministarstva pravosuđa i uprave povećanje koeficijenata za dio sudaca. Radi se o poprilično velikom povećanju jer bi se koeficijenti više nego udvostručili u odnosu na sadašnje, dok bi im se plaće prosječno povećale za oko 1100 eura neto.

Osim zahtjeva za povećanim koeficijentima, suci su pobrojali još 12 stavki u kojima traže dodatna prava, od regresa i božićnice pa sve do pomoći u slučaju duljeg bolovanja.

U resornom Ministarstvu kažu da su otvoreni za razgovore sa sucima za daljnje uređenje sustava plaća u odnosu na državne službenike, kao i za propisivanje drugih prava pored plaće, ali moraju urediti sustav plaća u državnoj upravi, što uključuje reformu sustava plaća službenika i namještenika u pravosudnom sustavu.

Općinski suci su, podsjetimo, podupirali štrajk službenika i namještenika u pravosuđu jer su njima nakon njihova bijelog štrajka plaće porasle za oko 500 eura, što je iznos za koji su njihove zapisničarke radile cijeli mjesec, piše Jutarnji list.

Podsjetimo, u svibnju ove godine suci prvostupanjskih sudova bili su u tzv. bijelom štrajku.

Objava Suci traže od Ministarstva pravosuđa i uprave obećano povećanje koeficijenata i plaća pojavila se prvi puta na Gorica Info.

U drugom kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.140 eura, što je 4% više nego u prethodnom kvartalu i čak 16% više nego u istom razdoblju prošle godine.

Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1.030 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je 3%, a u odnosu na prvi kvartal prošle godine 13%, objavio je portal MojaPlaća.

Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće 119% više od prosječne, najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja tehnologije i razvoja (66% više od prosjeka) i informacijskih tehnologija (+37%).

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-34%), tekstilni radnici (-37%) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-28%).

Najbolje plaćaju velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 6% više od prosjeka te iznose 1.209 eura. S druge strane, primanja zaposlenika privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4% niža od prosjeka (1.093 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1.067  eura (-6%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1.007 eura (-12%).

U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše rasle u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (+19%) te u državnim tvrtkama (+18%).

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1.000 eura (-12% u odnosu na prosjek), u kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 5% niža od prosjeka (1.087 eura), dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama (1.190 eura, odnosno 4% više od prosjeka).

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško-slavonskoj (-21%) te Sisačko-moslavačkoj (-15%) županiji.

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (10% iznad prosjeka) te iznosi 1.261 eura (medijan 1.125 eura).

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

Očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.

Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 46% višu plaću od prosječne. Također, osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 15% višu plaću od prosječne (1.312 eura) i čak 35% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 975 eura, ili 14% manje od prosjeka.

U odnosu na prošlu godinu plaća je najviše rasla zaposlenicima s najnižim primanjima pa je tako plaća zaposlenih sa srednjom stručnom spremom rasla za 17%, dok je plaća visokoobrazovanih rasla za 13%.

Radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 939 eura (14% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.016 eura (-7%). Do primanja koja premašuju prosječnu hrvatsku plaću dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.240 eura, odnosno 13% više od prosjeka.

U odnosu na prvi kvartal 2023. godine, ali i na godinu ranije plaća je najviše rasla upravo zaposlenicima s najmanje iskustva (5%, odnosno 17%).

Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. Muškarci su u prosjeku zarađivali čak 21% više od žena, pokazuje istraživanje portala MojaPlaća.

Objava Tko najviše zarađuje: Plaće su na godišnjoj razini ‘skočile’ za 16 posto, a ovo su najplaćeniji poslovi u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Uprava Hrvatske pošte i sindikati postigli su dogovor o povećanju plaća. Oko 8.000 zaposlenih dobivat će 25% veće plaće, za to će HP izdvojiti gotovo 30 milijuna eura godišnje.

Prošle godine plaća zaposlenih na operativnim poslovima u Hrvatskoj pošti povećana je za 20%, a novo povećanje odgovor je na izazove tržišta rada, priopćili su iz Hrvatske pošte.

Hrvatska pošta u potpunosti je svjesna kako je povećanje plaća jedini pravi odgovor na povećanu fluktuaciju radnika. Trenutni trendovi na tržištu rada zahtijevaju poboljšanje materijalnih uvjeta radnika, jer stabilnost poštanskog sustava ovisi o poštarima, dostavljačima, vozačima i šalterskim radnicima, navodi se u priopćenju .

– Drago nam je što smo uspješno i brzo postigli dogovor sa socijalnim partnerima. Upravi Hrvatske pošte prioritet je da kolegicama i kolegama osiguramo financijsku stabilnost, a time i dugoročno uspješno poslovanje tvrtke. Zadovoljni radnici pretpostavka su za dodatno povećanje produktivnosti i profitabilnosti te ključ kvalitetne usluge i zadovoljstva naših korisnika – rekao je Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte.

Podsjetimo, od početka srpnja pošta je podigla cijene većine poštanskih usluga. Neke su usluge skuplja do 30 posto, ali čak 49 posto.

Objava Uprava i sindikati postigli dogovor: Hrvatska pošta diže plaće svim radnicima za 25 posto pojavila se prvi puta na Gorica Info.