Velikogorički gimnazijalci nastavljaju pošumljavati. U suradnji s izviđačima ovog proljeća volonterski obnavljaju Rečičke lugove kod Karlovca. Tridesetak učenika prvih i drugih razreda Gimnazije Velika Gorica, u pratnji profesorice Emilije Vlaisavljević Bacan, uključilo se u 162. akciju pošumljavanja koje organizira Savez izviđača Hrvatske, doznajemo od Alena Konjevića iz Turopoljske udruge skauta “Tur”.
Zajedno s učenicima Gimnazije Antuna Gustava Matoša iz Zaboka velikogorički gimnazijalci posadili su oko 1500 dvogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka, uzgojeni u rasadnicima Hrvatskih šuma, čime su pomogli obnovu šume u kojoj pomlađivanje nije uspjelo prirodnim putem, iz žira.
Kroz projekt Šumoborci do sada je posađeno oko 225 tisuća sadnica na tridesetak lokacija, uglavnom u središnjoj Hrvatskoj.
Projekt, u koji je do sada uključeno više od 13,5 tisuća volontera, usmjeren je prema obnovi šuma oštećenih izravnim ili neizravnim utjecajem klimatskih promjena.
To su nerijetko šume čiju sastojinu uništavaju štetnici koji su uslijed porasta prosječne temperature i interkontinentalnog transporta doselili u europske šume u kojima su pronašli pogodno stanište, no naše se šume s njima nisu naučile nositi.
Hrvatske šume ulažu velike napore u pomlađivanje i obnovu šuma koje poput čovjeka imaju svoj aktivni životni vijek, nakon kojeg ih je potrebno pomladiti kako bi ostale zdrave i nastavile obavljati svoje biološko-ekološke funkcije.
Osim stabilizacije i isušivanja tla tijekom naplavnih razdoblja, šuma pročišćava zrak od prekomjernih količina emitiranog ugljičnog dioksida, ugrađujući ugljik u drvnu masu te ispuštajući kisik.
Tako stvaraju zdravo životno okruženje gradovima i bivaju zdravo stanište brojnim životinjskim vrstama. Upravo o ovim općekorisnim funkcijama šuma i nužnosti brige o šumama učenici su poučeni na početku volonterske akcije pošumljavanja, a što im je bio dodatni motiv za aktivno djelovanje.
Uživali su sadeći i ostavili svoj „trag“ u prirodi na što će njih i njihove potomke podsjećati šuma koja će tu rasti sljedećih 140 godina.
