Panel “Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma”, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije, okupio je predstavnike lokalnih vlasti, stručnjake za turizam i zaštitu okoliša.
Turizam je jedan od najvažnijih gospodarskih sektora, ali također i sektor koji, ako se ne upravlja pažljivo, može imati značajan negativan utjecaj na prirodu i zajednice. U Zagrebačkoj županiji, održivost je postala ključna za oblikovanje budućnosti destinacija. Održivi turizam nije samo pitanje smanjenja negativnih učinaka, to je prilika za razvoj turizma koji poštuje okoliš, jača lokalne zajednice i doprinosi dugoročnom razvoju.
Ova pitanja bila su u središtu panela održanog u ponedjeljak.
Panel je započeo pitanjem – „Kakav turizam želimo?“ Ovdje je postavljena osnovna dilema kako uskladiti turistički razvoj i očuvanje okoliša, jer s porastom broja turista dolazi i pritisak na prirodu i resurse.
Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, odmah je postavila temelje razgovora, naglašavajući da održivost nije samo cilj, već sustav odgovornosti koji oblikuje cijeli turistički sektor.
– Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina kao destinacijska menadžment organizacija kroz usvojeni Plan upravljanja do 2028., srebro Green Destinationsa i Glasgow Declaration, koju smo potpisali kao prvi u Hrvatskoj. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života. To je razlika između destinacije koja se prodaje i destinacije koja se vodi te ima obvezu prema lokalnom prostoru i stanovništvu – kazala je Alilović.
Gradonačelnik Dugog Sela, Nenad Panian, istaknuo je važnost aktivne uloge lokalnih vlasti u oblikovanju turističkog razvoja, koji mora biti usklađen s potrebama lokalnih zajednica, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta.
Panian je naglasio kako lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se.
– Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja. Bez iskrene suradnje između lokalne samouprave, struke i same zajednice, održivost ostaje samo riječ na papiru, a Dugo Selo i Zagrebačka županija zaslužuju puno više od toga – istaknuo je Panian.
Josip Pavlović, stručnjak za održivi turizam, upozorio je na to da turizam može biti razvojna prilika samo ako istovremeno štiti prostor i doprinosi zajednici.
– Turizam u Zagrebačkoj županiji može biti razvojna prilika samo ako istodobno štiti prostor, jača lokalnu zajednicu i vraća vrijednost destinaciji, umjesto da je samo troši. Priroda nije trošak razvoja, nego kapital koji moramo čuvati, obnavljati i pametno upravljati njime. Zato uspjeh turizma ne smijemo mjeriti samo brojem dolazaka i noćenja, nego kvalitetom života stanovnika, stanjem okoliša i stvarnim pritiskom na infrastrukturu. Ako turizam donosi otpad, buku, gužve i betonizaciju, a lokalna zajednica od toga nema koristi, onda to nije održivi razvoj nego kratkoročno iscrpljivanje prostora – rekao je Pavlović.
Petra Boić Petrač iz WWF Adria dodala je ključnu misao o odgovornosti prema okolišu, ističući da destinacija mora jasno poznavati i poštovati ekološke granice prostora.
– Destinacija mora jasno poznavati i poštovati ekološke granice prostora, uz jasnu vezu između turizma i ulaganja u očuvanje prirode. Lokalna zajednica ne smije biti samo „dionik“, nego i čuvar prostora, jer bez ljudi koji imaju interes štititi prirodu, nema dugoročne zaštite. Ukratko, turizam može biti snažan saveznik očuvanja prirode, ali samo ako prihvatimo da priroda ima granice i da uspjeh ne mjerimo samo dolascima, nego stanjem prostora koji ostavljamo iza sebe – kazala je Boić Petrač.
Tijekom panela, također su spomenuti značaj suradnje između lokalnih zajednica i turističkih dionika.
Gordana Mikulčić Krnjaja, predstavnica Grada Velike Gorice, istaknula je kako je ključ održivog turizma u aktivnom uključivanju lokalnih vlasti, struke i zajednice u razvoj, dok je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Ivanić-Grada, podijelila svoje iskustvo u povezivanju resursa kao što je Naftalan s turističkom ponudom, naglašavajući važnost očuvanja specifičnosti manjih destinacija.
Rasprava je jasno pokazala da održivi turizam nije samo pitanje smanjenja negativnog utjecaja, nego i stvaranja dugoročnih koristi za zajednicu, ekonomiju i okoliš. Svi panelisti složili su se da je nužno razvijati turizam koji poštuje prirodne resurse, doprinosi kvaliteti života i pomaže u očuvanju kulturnog identiteta.
Turistička zajednica Zagrebačke županije nastavit će raditi na usklađivanju turističkog razvoja s ekološkim i društvenim potrebama te u budućnosti fokus staviti na održivost kao temeljni kriterij za daljnji rast turizma, navode u priopćenju.
