Posljednjih tjedana brojni građani upozoravaju da primaju dopise odvjetničkog ureda kojima se od njih traži da podmire dugove prema Hrvatskoj radioteleviziji. Riječ je, kako navode, o potraživanjima starim i desetak godina, a posebno zabrinjava što su neki dopisi poslani i na imena osoba koje su u međuvremenu preminule.
U ovakvim situacijama građani trebaju biti posebno oprezni jer se za određena potraživanja mogu pozvati na zastaru. No, mnogi nisu upoznati s činjenicom da se zastara ne primjenjuje automatski, dužnik se na nju mora izričito pozvati.
Zastara ne znači automatski prestanak duga
Zastara predstavlja istek zakonom propisanog roka nakon kojeg dužnik ima pravo odbiti ispunjenje obveze, ali samo ako se na zastaru pozove.
Drugim riječima, sama činjenica da je dug star više godina ne znači da će on automatski nestati. Ako vjerovnik zatraži naplatu, građanin mora istaknuti prigovor zastare kako bi zaštitio svoje pravo.
Svrha zastare je osigurati pravnu sigurnost i spriječiti da se stari dugovi neograničeno ponovno aktiviraju nakon dugog vremenskog razdoblja.
Kada počinje teći zastarni rok?
Zastarni rok počinje teći dan nakon dospijeća obveze.
Primjerice, ako je račun dospio na naplatu 7. srpnja 2025. godine, zastarni rok počinje teći 8. srpnja 2026. godine odnosno prvog dana nakon isteka godine u kojoj je nastala obveza.
Kod obveza koje se odnose na nečinjenje, propuštanje ili trpljenje, rok zastare počinje teći dan nakon povrede obveze.
Duljina zastarnog roka ovisi o vrsti potraživanja, a rokovi su propisani Zakonom o obveznim odnosima.
Najčešći zastarni rokovi
Prema zakonskim pravilima, najčešće se primjenjuju sljedeći rokovi:
- jedna godina – za pojedina potraživanja, primjerice određene dugove kućanstava
- tri godine – za povremena davanja
- pet godina – opći zastarni rok kada nije propisan drugačiji rok
- deset godina – za potraživanja utvrđena pravomoćnom sudskom ili drugom odlukom.
Kod dugova koji su utvrđeni sudskom odlukom posebno je važno pratiti je li u međuvremenu došlo do prekida zastare. Primjerice, ako je dug utvrđen pravomoćnom presudom 2015. godine, on može zastarjeti 2025. godine, ali samo ako u tom razdoblju nije bilo radnji koje prekidaju zastaru.
Zastara se ne primjenjuje na sve slučajeve
Važno je razlikovati zastaru od takozvane prekluzije prava.
Kod prekluzije zakon određuje rok u kojem osoba mora poduzeti određenu radnju, inače trajno gubi mogućnost ostvarivanja nekog prava.
Primjer za to su reklamacije zbog materijalnih nedostataka kupljene stvari. Ako kupac primijeti nedostatak na uređaju, mora ga prijaviti prodavatelju u zakonom propisanom roku. Ako to ne učini na vrijeme, može izgubiti pravo na popravak, zamjenu proizvoda ili povrat novca.
Što građani trebaju napraviti kada dobiju zahtjev za stari dug?
Građani koji prime zahtjev za plaćanje starog dugovanja trebaju najprije provjeriti:
- kada je dug nastao,
- kada je dospio na naplatu,
- postoji li pravomoćno rješenje ili druga odluka,
- je li u međuvremenu bilo prekida zastare.
Ako postoji mogućnost da je dug zastario, potrebno je pravovremeno istaknuti prigovor zastare. U protivnom se može dogoditi da građani plate dug koji više nisu obvezni podmiriti.
Pravna pomoć može spriječiti nepotrebne troškove
Svaki slučaj zastare ovisi o konkretnim okolnostima, vrsti duga i eventualnim postupcima koji su vođeni. Zbog toga se građanima koji nisu sigurni u svoja prava preporučuje da potraže pravni savjet prije nego što podmire dugovanje.
Dodatne informacije o zastari potraživanja dostupne su i u priručniku Financijske agencije (Fina), gdje građani mogu pronaći objašnjenja o svojim pravima i obvezama.
