Danas zasjeda Gradsko vijeće Velike Gorice, na dnevnom redu je 10 točaka. Na samom početku sjednice SDP-ov vijećnik Branimir Mikšić iznio je primjedbe na zapisnik s prošle sjednice na kojoj nije bio nazočan.
Zanimalo me je što se događalo i koje su odluke donese, pojasnio je Mikišić. Upozorio je da čitajući zapisnik teško shvatiti što se događalo na sjednici nakon Aktualca. Pronašao je nekoliko pogrešaka od tipfelera do nesrazmjera u glasanju kod određenih točaka i broja vijećnika koji su u tom trenutku bili u dvorani. Ponovio je zahtjev SDP-a da se sjednice snimaju i da sve lako može provjeriti.
Vijećnica Ivana Mlinar (SDP) zatražila je da se poštuju zakonski rokovi kod dostave materijala vijećnicima ističuću izvješća o radu gradonačelnika i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Također je upozorila na sjednice pojedinih odbora koji se neredovito održavaju i nesudjelovanje članova tih odbora na sjednicama.
Oporbeni klubovi vijećnika SDP-a i DRITO i Mosta zatražili su nakon toga kratke stanke.
Klub vijećnika DRITO i Mosta održao je konferenciju za medije na kojoj su predstavili inicijativu za izmjene i dopune Poslovnika Gradskog vijeća.
Inicijativu je podnio vijećnik Zoran Lovrić (DRITO) koji je ističe da su pravila rada Gradskog vijeća stara više od 20 godina, važeći Poslovnik donesen je 2021. godine. Lovrić je pozvao vladajuće i oporbene vijećnike da podrže izmjene Poslovnika kako bi unaprijedili rad Gradskog vijeća. Jedna od 48 točaka, koliko sadrže izmjene, odnosi se i na javnost rada Gradskog vijeća odnosno izravan prijenos sjednica i javno dostupne snimke. Danas se sjednice snimaju samo zvučne, mi predlažemo da se poimenično vodi zapisnik tko je za što glasao. Danas se glasa dizanjem ruke i zato se događaju greške, ne možemo utvrditi tko je bio za a tko protiv, koliko je vijećnika uopće bilo na sjednici…
Damir Slojšek (MOST) rekao je da ovo njegov treći mandat u Gradskom vijeću i do sada nije doživio takav šlamperaj. Kao primjere pogrešaka naveo je da se u jednom izvješću navodi godina 2024. umjesto 2026., a obrazloženjima proračuna brojke iz tablica se ne slažu s brojkama iz tekstualnog dijela izvještaja. Takve stvari se ne smiju događati u Gradskom vijeću, rekao je Slošjek.
Aktualni sat otvorio je Ivo Jelušić (SDP) s pitanjima o razdvajanja i zbrinjavanja otpada te što se događa s različitim vrstama otpada nakon što ih preuzmu djelatnici VG Čistoće. Zanimalo ga je koje su tvrtke angažirane za taj otpad, koliko to plaćamo i što se događa s tim otpadom.
Drugo pitanje odnosilo se na probleme parkiranje oko tržnog centra gdje su postavljene velike žardinjere koje su zauzele dio parkirnih mjesta. Predložio je da se to promijeni kako bi se taj prostor iskoristio za parkirana mjesta kojih jako nedostaje u Velikoj Gorici.
Na prvo pitanje odgovorio je direktor VG Čistoće Jurica Jurjević koji je pojasnio da godišnje zbrinu oko 14 tisuća tona miješanog komunalnog otpada i oko 3.600 tona drugog otpada. Komunalni otpad i otpad koji se može reciklirati se zbrinjavaju odvojeno. Za pojedine vrste otpada plaćamo naknadu, to je plastika, dok papir i staklo prodajemo na tržištu po komercijalnim cijenama. Pohvalio je građane koji razdvajaju otpad i te brojke rastu iz godine u godinu.
Na pitanje o parkingu odgovorio je gradonačelnik Krešimir Ačkar koji je pozvao građane da više koriste javni prijevoz, hodaju ili bicikliraju jer je to sve korisno za zdravlje. Najavio je izgradnju nadzeme garaže u Vidrićevoj ulici, kod toplane koja bi se trebala financirati iz ITU mehanizma. Garaža će imati javni toalet i električne punionice, a vrijedna je više od 7 milijuna eura.
Kako napreduje Aglomeracija i priključivanje kućanstava na javnu odvodnju zanimalo je Ivanu Belošević (HDZ).
Ivan Rak, direktor VG Vodoopskrbe detaljno je pojasnio kako napreduje priključivanje u cjelini A1, kada kreće priključivanje na cjelini A2. Govorio je i o slanju obavijesti građanima te radovima na pročistaču koji napreduju prema planu. Plan je pustiti pročistač u probni rad u lipnju sljedeće godine, najavio je Rak. Kućanstva iz cjeline A3 će se spajati na novi pročistač.
Izmještanje ZET-ove garaže se godinama najavljuje, a to se još uvijek nije dogodilo. Kada se garaža napokon biti zatvorena, zanimalo je vijećnika Ivana Godinića (Drito).
Dubravko Katulić, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i promet, kazao je da se sa ZET-om se uvijek pregovara i dogovara, ali zasad nema detaljnije informacije o preseljenju garaže.
Što je zakopano pored jezera Čiče?
Drugo pitanje vijećnika Godinića odnosilo se na jezero Čiče i što je zakopano na česticama 379/2 i 379/8. U pitanju su privatne čestice odgovorila je Gordana Mikulčić Krnjaja govoreći što je Grad sve dosad poduzeo. Zatražili smo snimanje dronom kako bi se utvrdilo postoje li uvjeti za kopanje naravno ako to dopusti vlasnik, rekal je Mikulčić Krnjaja.
Godinić nije bio zadovoljan s odgovorom istaknuvši da su gradskim službama dostavili detaljnu dokumentaciju s fotografijama iz kojih se vidi kako se taj prostor mijenjao i što se sve događalo na tim česticama. Očito se rdi o sustavnom navoženju nepoznatog materijala, a tvrtka i vlasnik inače su poslovni partner Grada, odnosno obavljaju nadzor za Grad Veliku Goricu, rekao je Godinić.
Ivana Mlinar (SDP) govorila je o manjku specijalističkih ordinacija u Domu zdravlja Velika Gorica, radu hitne službe koja iako ima brojna vozila često građane upućuje da sami voze svoje bolesne starije ili djecu u zagrebačke bolnice. Uz to je pitala i kako Grad rješava probleme s ilegalnim odlagalištima otpada koja, kako je rekla, niču kao gljive poslije kiše.
Gradonačelnik Ačkar odgovorio je na prvo pitanje i podsjetio kako je Dom zdravlja pod ingerencijom Zagrebačke županije, ali da Grad Velika Gorica ne bježi od problema te da su svjesni važnosti zdravstva za građane.
Na pitanje o ilegalnim odlagalištima otpada odgovor je dao direktor VG Čistoće Jurica Jurjević.
Godišnje dobijemo više od 200 prijava građana, a prošle godine prikupljeno je 2.600 tona ilegalno odbačenog otpada. Sve se to plaća iz proračuna, rekao je Jurjević i kao primjer naveo da treba platiti 350 eura za tonu otpada, a tu nisu uračunati dodatni troškovi poput cijene sata bagera, kamiona i svih onih koji trebaju biti uključeni.
Jurjević je istaknuo kako daju svoj maksimum. Kada se govori o slučaju Kosnice, to nadilazi problem lokalne i regionalne samouprave, problemi s ilegalnim odlagalištima otpada su problem cijele Hrvatske. Kako će se on zbrinjavati, to ćemo vidjeti, a meni je drago da oni koji su ga stvarali da su uhićeni što je rezultat svega onog što je Grad Velika Gorica poduzimao posljednjih nekoliko godina – kazao je Jurjević.
Mihael Kuliš (HDZ) tražio je odgovor na pitanje što izlazak Velike Gorice iz urbane zagrebačke aglomeracije znači za građane, a drugo pitanje odnosilo se na geotermalni izvor i mogućnost grijanja.
Gradonačelnik Ačkar odgovorio je da izlazak iz zagrebačke urbane aglomeracije prilika za Veliku Goricu jer je time ispravljena povijesna nepravda.
– Grad Velika Gorica je postao 23. ITU središte u Republici Hrvatskoj, ato znači da nam je na raspolaganju 33 milijuna eura. Dosad smo preko ITU mehanizma povukli oko 2 %, izgradili smo Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, napravili smo biciklističke staze. Ova nova sredstva od 33 milijuna eura ćemo iskoristiti za nadzemne garaže, vanjske bazene i autobusni terminal koji toliko dugo očekujemo – odgovorio je gradonačelnik.
Iz geotermalnog izora mogli bi se grijati 60 posto kućanstava
Tomislav Krešimir Hubak odgovorio je na pitanje o geotermalnim izvorima.
– Prošle godine potvrđen je geotermalni potencijal na području našeg grada. Na dubini oko 3 km je izmjerena temperatura vode nešto više od 100 stupnjeva Celzijevih. Ti su nam rezultati pokazali da bi nam ta topla voda mogla zamijeniti gotovo 60 posto velikogoričkog sustava grijanja. Nedavno je potpisan ugovor o projektu istraživanja geotermalne energije vrijedan nešto više od 35 milijuna eura, a koji je financira Ministarstvo gospodarstva. Osim Velike Gorice, ugovore su potpisali Osijek, Vinkovci i Zaprešić. Ovim ugovorom su osigurana sredstva za drugu fazu razvoja geotermalne energije u našem gradu. Cilj je da Gorica koristi vlastite izvore topline, da se smanji ovisnost o plinu i da se okrenemo sigurnijem i jeftinijem grijanju za naše građane – rekao je Hubak.
HDZ-ov vijećnik Petar Spajić postavio je pitanje kada se može očekivati izgradnja novih škola, odnosno dogradnja škola u Novom Čiču i Vukovini, kao i otvaranje novih vrtića.
Gradnja novih škola počinje u poljeće iduće godine
Pročelnica Lana Krunić Lukinić podsjetila je da je Grad za proširenje postojećih škola i izgradnju dviju novih osigurao 66 milijuna eura. Za škole u Novom Čiču i Vukovini predana je projektna dokumentacija potrebna za građevinske dozvole, u tijeku je javna nabava za izvođača radova. Za ostale školske projekte dokumentacija je još u pripremi, no paralelno se priprema i postupak javne nabave. Pročelnica se nada da bi prva izgradnja škola mogla krenuti na proljeće sljedeće godine.
Govoreći o vrtićima koji su izgradnji, rekla je kako radovi na vrtiću u Pokupskoj napreduju te bi vrtić morao biti gotov do prosinca, nakon čega dobivanje dozvola. Plan je da se vrtić otvori sredinom siječnja 2027. godine. Za vrtić u Kolarevoj, Pročelnica je najavila završetak radova do veljače, a u svibnju je u planu otvorenje.
Vijećnik MOST-a Damira Slojšeka zanimala je izgradnja autobusnog terminala koja je posljednjih godina više puta najavljivana.
Prema riječima pročelnika Katulića, još je potrebno samo dobiti suglasnost za protupožarnu zaštitu i ishoditi građevinsku dozvolu za gradnju terminala. Plan je izgradnju staviti u proračun za sljedeću godinu, a financirat će se kroz ITU mehanizam.
Slojšek je pitao i za sanaciju divljeg odlagališta kod vodocrpilišta Kosnica. Zanimalo ga je koliko je odlagalište opasno za okoliš i zdravlje ljudi s obzirom na odloženi otpad.
Direktor VG Čistoće Jurica Jurjević kazao je kako će taj problem dugo rješavati i to na nacionalnoj razini.
– Mi imamo koordinacije na tjednoj bazi sa svima uključenima. Prema informacijama koje sam dobio, za taj je vodovod nadležan Vodovod Zagrebačke županije i voda je u granicama normalnih vrijednosti. Želio bih biti oprezan kada pričamo o sanaciji; pričamo o nečemu što traje jako puno godina. Radi se o području koje površinom, veličinom i količinom otpada možda prelazi ono što imamo u Mraclinskoj Dubravi, koja funkcionira već 10 godina. Ne želim biti pesimističan, ali treba reći da je ovo pitanje koja se neće moći rješavati samo na razini Velike Gorice i Zagrebačke županije, nego na razini Republike Hrvatske – odgvorio je Jurjević.
Branimir Mikšić postavio je pitanje o aglomeraciji i zatražio točan popis svih ulica na kojima su utvrđeni nedostaci te je potreban popravak.
Pitao je i koliko često se sastaju mjesni odbori i zatražio zapisnike s njihovih sjednica. Popis ulica na kojima su rađeni popravci će dobiti pisanim putem, a za mejsne odbore odgovorio je pročelnik Bačurin.
Mjesni odbori su upozoreni da imaju obvezu sazivati sastanke vijeća mjesnih odbora svaka tri mjeseca, a izvještaj o radu dužni dostaviti do 31. siječnja 2027. godine, odgovorio je Bačurin.
Vijećnik Zoran Lovrić (DRITO) pitao je za uređenje parka u Cvjetnom naselju u kojem brojni elementi koji su najavljivani u projektu nisu odrađeni niti su postavljeni. Jesu li možda sprave i klupe završile u parku u Kurilovcu, zanimalo je Lovrića.
Gordana Mikulčić Krnjanja pojasnila je kako su osigurana sredstva za uređenje parka. Prijavili smo šetnicu i ozelenjavanje Fondu za zaštitu okoliša i to je odobreno, ostali dijelovi projekta nisu bili prihvatljivi. S izvođačem radova je održan sastanak i on će morati šetnicu popraviti.
Mikulčić Krnjaja najavila je sastanak s građanima i predstavnicima gradske četvrti na kojem će biti predstavljeno dodatno uređenje parka s pametnim spravama. Također je priznala da neki dijelovi projekta nisu izvedivi na terenu, ali će se izgraditi parkiralište u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom.
Završetak izgradnje Centra za starije u lipnju 2027.
Vijećnik Mario Cvitan (HDZ) pitao je za božićnice i tko će ih sve dobiti ove godine te kada će biti završen Centar za starije.
Pročelnica Krunić Lukinić podsjetila je da Grad Velika Gorica božićnice i uskrsnice isplaćuje dugi niz godina.
– Kako bi što više korisnika ostvarilo ovo pravo trudimo se povećati cenzuse. Ove godine umirovljenici koji imaju mirovinu do 750 eura dobit će božićnicu. Prije tri godine oko 2.500 umirovljenika dobilo je uskrsnice odnosno božićnice, a ove godine planiramo da će to biti više od 9.000 umirovljenika – odgovorila je pročelnica.
Pojasnila je kako su uveli određene novitete, pa sada dodijeljuju božićnice za osobe s invaliditetom koje primaju inkluzivni dodatak prve, druge i treće razine. Od ove godine pravo na to ostvaruju i hrvatski branitelji koji su nezaposleni – kazala je Lana Krunić Lukinić uz najavu da će na popis uvrstiti i roditelje njegovatelje.
Na pitanje o Centru za starije odgovor je dao zamjenik gradonačelnika Neven Karas.
– U tijeku su vanjski radovi na fasadi, uređuje se okoliša, a unutra se rade instalaterski radovi. Predviđa se da će svi radovi biti gotovi do lipnja iduće godine – najavio je Karas. Grad je pokrenuo i javnu nabavu za opremanje doma za što je namijenjeno 1,1 milijun eura.
