Suci prvostupanjskih sudova od ponedjeljka, 8. svibnja su u tzv. bijelom štrajku kako bi upozorili na činjenicu da im osnovica plaće stagnira gotovo četvrt stoljeća, dok je prosječna neto plaća u istom razdoblju porasla šest puta više. Suci će raditi, ali neće biti moguće registrirati tvrtku, provesti razvod ili ostavinsku raspravu, priopćili su iz Udruge hrvatskih sudaca.
– Zbog izostanka dijaloga s tijelima izvršne vlasti, na svim prvostupanjskim sudovima u Hrvatskoj u razdoblju od 8. do 19. svibnja provodit će se mjere upozorenja. U iduća dva tjedna odgađaju se sve radnje u prvostupanjskim postupcima, dok će se u drugostupanjskim postupcima održavati sjednice vijeća, ali bez otpreme odluka. Iznimka na svim razinama su hitni predmeti u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.
Za vrijeme trajanja mjera upozorenja suci koji provode mjere bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme – ističu iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS).
Prema dostupnim informacijama, u mjerama upozorenja sudjelovat će više od 70 posto prvostupanjskih sudaca, a imamo i podršku državnih odvjetnika. Napominjemo, hitni predmeti rješavat će se bez odgode, no mjere podrazumijevaju kako se neće raditi u e-spisu, neće se provoditi registracija novih pravnih subjekata, rješenja o nasljeđivanju, niti primjerice, razvod braka – ističe Vesna Horvath, Predsjednica Ogranka III Zagreb UHS, te dodaje kako su obavijesti o odgodi ročišta poslane strankama.
Suci traže da se njihov status vrati na stanje iz 1999., jer da su sudačke plaće rasle sukladno tadašnjem zakonu, danas bi neto plaća tog prvostupanjskog suca bila 3.455 eura (26.020 kuna) umjesto postojećih 1.522 eura. Konkretnije, tadašnja plaća prvostupanjskog suca bila je do 3,4 puta veća od prosječne plaće u državi, no u te 24 godine prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je šest puta više od prosječne sudačke.
Predlažu provođenje reforme u tri koraka
Udruga hrvatskih sudaca predlaže reformu u tri koraka; u prvom bi se provele „vatrogasne mjere“ kojim bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu (koji sad prima 2.126,66 eua). Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600 eura neto, do čega se predlaže doći povišenjem osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20% te povećanjem koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja sa 3,54 na 4,19.
Drugi korak odnosi se na trajno rješenje – prijedlog i implementaciju jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija sukladno EU praksi – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.
Uz ova dva ključna koraka za izjednačavanje platnog modela, UHS ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika prvostupanjskih sudova s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti. Oko 1.200 prvostupanjskih sudaca na 34 općinska, devet trgovačkih i četiri upravna suda godišnje rade na više od milijun novih spisa, što je najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU.
Ministarstvo pravosuđa i uprave sucima je ponudilo povećanje od 8 posto osnovice za sve pravosudne dužnosnike te povećanje koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja sa 3,54 na 4,21 i dodatak kroz neoporeziva primanja.
Vesna Horvath ističe kako je osnovica za izračun plaće prvostupanjskog suca trenutačno 625,2 eura, dok je, primjerice za liječnike primarne zdravstvene zaštite 929,61 eura, uz važnu razliku da suci, kao dužnosnici, praktički ne smiju raditi ništa izvan svoje primarne dužnosti, odnosno nemaju mogućnost dodatnih prihoda.
.