Crna lista prevaranata/lopova u Hrvatskoj naziv je vrlo popularne grupe na Facebooku. Grupa je nastala prije dvije i pol godine i dosegla je broj od impozantnih 112.000 članova. Samo u posljednjih tjedan dana, prema podacima s Facebooka, priključilo im se 444 novih članova.
U informacijama o grupi navodi se kako Crna lista sadrži informacije i podatke o onima koji su prevarili nekog od članova. Ti se podaci, među ostalim, objavljuju i sa ciljem prevencije da ta prevara ne uzme nove žrtve.
Pregledavajući postove u grupi vidljivo je kako je najviše prevara u posljednje vrijeme vezano uz kupovinu preko interneta. Primjerice, netko naruči neki odjevni predmet, uredno ga plati, a u paketu kojeg dobije stigne neki više-manje bezvrijedni komad tkanine.
Zanimljive rasprave ispod postova
Isplati se pročitati komenare i rasprave ispod postova budući se u njima mogu naći i savjeti kako ne nasjesti na prevaru, što treba provjeriti kod internetskih prodavača, pa čak i, ako je moguće, zahtijevati otvaranje paketa prije nego se plati dostavljaču.
Ima i postova o domaćim obrtnicima i majstorima koji su loše napravili neki posao ili su unaprijed uzeli kaparu i više se nisu javljali.
Postavlja se pitanje zašto je Crna lista prevaranata/lopova popularna. Dio odgovora je sigurno u činjenici da su ljudima društvene mreže, posebno Facebook, postale normalan kanal komunikacije svih vrsta, pa i ove u kojoj se raspravlja o prevarama.
Kad država šteka, građani se sami organiziraju
No isto tako treba uzeti u obzir da se u ovoj grupi objavljuju (navodne) prevare s podacima osobe ili tvrtke koji ju je počinio. Takve objave su dvosjekli mač, budući ne postoji jamstvo da je netko prozvan u takvim objavama stvarno i počinio prevaru.
Ipak, s druge strane imamo razna državna tijela, poput Državnog inspektorata, koji će objaviti što se dogodilo (otkrivena prevara, nedovoljno kvalitetna roba, patvoreno vino ili ulje…), ali bez navođenja ijednog podatka koji bi potrošaču otkrio o čemu i o kome se točno radi.
Stoga neke postove objavljene u grupi treba provjeriti ili, u nekim slučajevima, uzeti s velikom rezervom.
Na kraju je ipak jasno da kada državni aparat sa svim službama, inspekcijama i tijelima nema adekvatan odgovor na bujanje prevara, posebno onih internetskih, građani/potrošači se pokušavaju samoorganizirati kako bi si međusobno pomogli.
.