Uz mjesec prosinac vezan je veliki broj narodnih vjerovanja koja su se prenosila s generacije na generaciju. Prije pojave moderne meteorologije kakvu poznajemo danas, ljudima su bila važna pučka vjerovanja i predviđanja vremena. Neka od tih predviđanja sačuvana su do današnjih dana.
Uz svetu Luciju povezana su vjerovanja vezana uz oči i svjetlo. Tako je nekada na ovaj blagdan bilo zabranjeno presti, tkati i šivati.
Na svetu Luciju odabirale su se patke, guske, pure i kokoši za božićnu pečenku. Odabrana perad bolje se hranila sve do Badnjaka kada se klala i pripremala za blagdanski ručak.
Prema narodnoj predaji, neki to nazivaju Lucijinim kalendarom, svaki dan od blagdana svete Lucije, 13. prosinca pa do Božića predstavlja nadolazeći mjesec u godini.
Tako kroz 12 dana prema ovoj metodi možete “prognozirati” kakvo će vrijeme biti toga mjeseca sljedeće godine.
Na blagdan svete Lucije sije se pšenica. Pomno se pratilo koliko će pšenica biti gusta kada nikne jer time najavljuje dobru ili lošu žetvu sljedeće godine.
Kiša na Štefanje obećava sljedećeg ljeta žita manje.
Na Badnjak i na Božić vrijeme lijepo, takvo bude cijelo ljeto, kaže pučka izreka.
Božićna kiša i vjetar donose pomor.
Tih vjetar o Božiću navješćuje dugu zimu.
Kakav vjetar o polnoćki puše, takav kroz cijelo ljeto vlada ponajviše.
Bijel Božić, zelen Uskrs; zelen Božić, bijel Uskrs.
Božić na snegu – Vuzem na trati; Božić na trati – Vuzem na snegu.
Ako nije mraz o Božiću, on je o Uskrsu.
Božić rutavac, Uskrs gizdavac.
Ako vodenica o Božiću melje kolače, neće o Uskrsu pogače.
Prema pučkom vjerovanju, najhladniji period zime trebao bi biti onaj od Božića pa do blagdana Sveta tri kralja. Ako u tom periodu izostanu potpuno snježne oborine, to najavljuje hladnoću u svibnju iduće kalendarske godine.
Vjerujte li u pučka predviđanja?
