Velika Gorica upisala se na kartu mjesta na kojima su postavljeni kameni spoticanja.
Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Velike Gorice i općine Orle u suradnji s Centrom za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust na pješačkoj stazi uz spomenik Probijeni obruč u Gradskoj četvrti Pleso postavila je dva kamena spoticanja. Kameni spoticanja trajno su sjećanje na 14 žrtava holokausta.
Posvećeni su mještanima Plesa koji su tijekom Drugog svjetskog rata stradali u ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovac. Živote su tragično izgubili antifašist Mijo Čužić i trinaestero pripadnika Roma iz obitelji Nikolić.
Postavljanjem kamena spoticanja Velika Gorica je postala dio velikog europskog projekta kojim se čuvaju sjećanja na žrtve fašističkog režima uz nade da se tako zlo više nikad ne ponovi.
Na svakoj kocki ugravirano je ime te datumi rođenja i smrti žrtava nacističkog režima.
Kamen spoticanja simbolizira vraćanje tih žrtava na mjesto njihovih života, u njihovu zajednicu, podsjećajući nas na sudbinu koja je pogodila nevine ljude.
Ova dva kamena spoticanja postavljena su zahvaljujući velikom angažmanu Ivana Mišerića Pevija i uz potporu Udruge antifašista.
“Kameni spoticanja dio su naše povijesti”
Župetić je istaknuo kako ovi kameni spoticanja označavaju dio naše povijesti i trajno su sjećanje na žrtve nacističkog režima koji je sustavno uništavao Židove, Rome i sve druge koji ga nisu podržavali. Neki su Romi spašeni zaslugom Katoličke crkve posebno nadbiskupa Alojzija Stepinca.
U takvim uvjetima su živjeli i Romi iz obitelji Nikolić na Plesu koji u ovdje došli prije I. svjetskog rata. Bavili su se otkupom starog željeza i radili kao nadničari. Tijekom 1941. ustaše su počeli deportirati Rome u logore. Tako je odvedena i obitelj Nikolić, uspjela su se spasiti samo dva člana koji su pobjegli.
Mijo Čužić, rođen 1903., bio je borac za radnička i seljačka prava te član KPJ. Iako je djelovao u ilegali, njegova borba za pravdu nikada nije prestala. Uhićen 29. siječnja 1943., pretrpio je strašno mučenje, a potom je deportiran u logor Stara Gradiška, a kasnije i u Jasenovac gdje je tragično izgubio život 1945.
Spomenik Probijeni obruč danas dobiva posebnu simoboliku jer povezuje stradale borce NOB-a i žrtve fašističkog režima s Plesa na istom mjestu, rekao je Berislav Župetić.
– Postavljanjem kamena spoticanja želimo ne samo odati počast žrtvama, već i poslati jasnu poruku protiv mržnje, diskriminacije i zaborava – poručila je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Kamene spoticanja nazvala je spomenicima života koji su brutalno ubijeni. Kamen spoticanja – Stolpersteine je projekt koji je 1992. godine pokrenuo njemački umjetnik Gunter Demnig, a do danas je postavljeno više od 100.000 kamena spoticanja u gradovima diljem Europe. U Hrvatskoj je do sada postavljeno 159 kamena spoticanja, najviše u Zagrebu, rekla je Popović.
Ivan Mišerić okupljenima je ispričao kako je pokrenuo projekt postavljanja kamena spoticanja.
Ovo je naša je obveza prema žrtvama fašističkog režima, prema ljudima koji su stradali samo zato što su imali svoje mišljenje, bili druge vjeroispovijesti ili nacionalnosti. Stradali su bez suđenja na najokrutniji način, rekao je Mišerić.
“Romi su ubijani samo zato jer su bili drugačiji”
Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske manjine pozdravio je postavljenje kamena spoticanja.
– Jako je teško biti na ovakvim događanjima. Romi su u Drugom svjetskom ratu ubijeni samo zato jer su bili drugi i drugačiji. Ovo je trajni podsjetnik na stradanje i našu ljudsku i moralnu obvezu da ih nikada ne zaboravimo.
Obitelj Nikolić su bili vrijedni ljudi, dio zajednice na Plesu, živjeli su u miru sa svojim susjedima. Njihovi su životi nasilno prekinuti. Članovi obitelj Nikolić stočnim vagonima su odvedeni u logor Jasenovac. Ubrzo su okrutno ubijeni, a među njima je bilo i sedmero djece mlađe od 15 godina – podsjetio je Kajtazi.
Ovaj mali kamen nas poziva da zastanemo, da se zamislimo i da ne zaboravimo. Sjećanje na obitelj Nikolić i Miju Čužića neka bude trajni podsjetnik da svaki čovjek zaslužuje živjeti u miru, dostojanstvu i sigurnosti, poručio je Kajtazi.
Ivana Mlinar, kandidatkinja za gradonačelnicu Velike Gorice ističe kako svaku žrtvu naše zajedničke povijesti treba poštovati. Najmanje što možemo je iskazati pijetet svima onima koji su za svoju tužnu sudbinu ponajmanje krivi. Hvala goričkim antifašistima što brinu o ovom razdoblju hrvatske i goričke povijesti.
Bez ikakva želje da se produbljuju prijepori i vječne rasprave oko povijesnih činjenica, želim samo naglasiti kako njih ne možemo promijeniti, ali itekako imamo dužnost raditi sve što je u našoj moći da se nešto slično na našim prostorima nikada ne ponovi – kazala je Mlinar.
Programski sadržaj nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
