Toplo proljetno vrijeme probudilo je krpelje. Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Donosimo savjete kako zaštiti sebe i djecu od krpelja.
Krpelji su najbrojniji u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa.
U priobalju je za ljude rizičniji pseći krpelj koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Od krpelja se možete zaštiti tako da obučete prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
Hodajte obilježenim stazama.
Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
Koristite repelente za odbijanje krpelja na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću.
Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, nekoliko sati “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
Otuširajte se po povratku iz prirode.
Savjeti kod uboda krpelja
Ako ste pronašli krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda, savjetuju stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.
Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom.
Ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta.
Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini) ili povišena temperatura i zimica, navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pojava osipa, temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.
Prošle je godine u Hrvatskoj bilo 314 oboljelih od Lajmske bolesti i 14 slučajeva krpeljnog meningo encefalitisa.
