Veliki trgovački lanci počeli su uvoditi takozvane digitalne cijene, odnosno elektronične etikete s cijenama na policama. Takav način utvrđivanja cijena provodi umjetna inteligencija na temelju ponude i potražnje što znači da se cijena jednom proizvodu može promijeniti i nekoliko puta u danu.
Radi se o praksi koja se u zapadnim zemljama članicama Europske unije provodi već godinama i kojoj se okreće sve veći broj zemalja.
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu da su im građani već počeli prijavljivati razlike u cijenama između one na policama i one na blagajni.
– Zvali su nas potrošači koji su u Lidlu doživjeli da se cijena proizvoda promijenila u svega nekoliko minuta, odnosno od trenutka kad je potrošač uzeo proizvod s police do trenutka kada mu se cijena očitala na blagajni – kaže za Novi list Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Katalozi gube smisao
Knežević upozorava kako trenutno ne postoji način da se kontrolira trgovce u određivanju, odnosno mijenjanju cijena jer se sve bazira na principu ponude i potražnje, a potrošači bi tome trebali vjerovati jer to na zapadu funkcionira.
– Ni u jednom zakonu nije određen način na koji bi se kontroliralo trgovačke centre u određivanju cijena na ovakav način. Trgovci sami formiraju cijene, osim za onih 70 proizvoda koje je zamrznula Vlada, a na nama potrošačima je da odlučimo hoćemo li kupiti proizvod po toj cijeni ili nećem – navodi Ana Knežević.
Smatra kako tjedni katalozi s cijenama zbog toga gube smisao i nama potrošačima ne znače ništa ako se cijene mogu promijeniti i nekoliko puta u danu.
Digitalne cijene bit će na korist radnicima i potrošačima
Elektroničke etikete već su uveli Konzum, Kaufland i Lidl, ali ne za sve proizvode. S obzirom na činjenicu da se takve cijene određuju na već spomenutom principu ponude i potražnje, navala kupaca na jedan proizvod također će potaknuti rast cijene, iako je tog proizvoda na tržištu možda dovoljno i previše.
Trgovci kažu da se time u Hrvatskoj uvodi tzv. dinamično određivanje cijena koje provodi algoritam bez potrebe ljudskog rada, odnosno zamjene etiketa na policama.
Trgovci uvjeravaju da će digitalno određivanje cijena biti na korist i radnicima i potrošačima.
Osim što će, kako tvrde, uštedjeti goleme količine papira za papirnate etikete, trebalo bi znatno smanjiti i velike količine hrane koju trgovački lanci bacaju zbog isteka roka trajanja jer će umjetna inteligencija automatski snižavati cijene proizvodima pred istekom trajanja.
U Konzumu navode da su digitalne cijene uveli kako bi svojim zaposlenicima olakšali svakodnevni rad, a kupcima omogućili “još bolje iskustvo kupnje”. U Lidlu kažu da pri utvrđivanju cijene uzimaju najbolji omjer cijene i kvalitete, dok u Kauflandu digitalne cijene imaju samo na odjelima pekarnice te voća i povrća, piše Novi list.
