Lanac sportske opreme Hervis povlači se iz Hrvatske. Naime, lanac je u siječnju ove godine dobio nove vlasnike koji su odlučili zatvoriti sve trgovine u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj. Vlasnici Hervis AT donijeli su odluku da se usredotoče na svoje osnovno poslovanje u Austriji i obustave aktivnosti na stranim tržištima, objavio je Poslovni dnevnik.

Kada će trgovine, među kojima je i ona u Stop Shopu u Velikoj Gorici, biti zatvorene i što će biti s radnicima, zasada nije objavljeno. Hervis u Hrvatskoj ima 165 zaposlenika. 

Planirano postupno zatvaranje poslovanja omogućit će ispunjenje svih obveza prema kupcima, dobavljačima i zaposlenicima, poručili su iz Hervisa.

Hervis je na hrvatsko tržište ušao 2006./2007. godine i u prvih 15 godina izgradio mrežu od 15 prodavaonica, dosegnuvši status jednog od vodećih lanaca sportske opreme.

Prva trgovina otvorena je 2007. u trgovačkom centru City Center One West u Zagrebu, a tijekom godina razvili su mrežu od osamnaest prodajnih mjesta u gotovo svim većim gradovima, uključujući lokacije u trgovačkim centrima poput City Centera one u Zagrebu i Splitu, Joker Centra u Splitu te Supernove u Zadru.

Kupcima nude širok asortiman sportske odjeće, obuće i opreme poznatih svjetskih brendova, a razvili su i snažnu online prisutnost s uslugama poput preuzimanja u trgovini te program vjernosti “Hervis SportsClub” koji je okupljao velik broj članova.

Objava Poznati lanac sportske opreme zatvara sve trgovine u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) uputila je Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike prijedlog mjera s ciljem dugoročne održivosti poslovanja, osobito u uvjetima rasta troškova. Poslodavci trenutno snose trošak bolovanja do 42 dana. UGP predlaže smanjenje tog razdoblja na maksimalno 7 dana, uz preuzimanje daljnjeg troška od strane države, po uzoru na većinu zemalja Europske unije.

Poduzetnici snose najveći teret

Mikro, mali i srednji poduzetnici čine 99% svih poduzeća u Hrvatskoj i zapošljavaju oko 70% radne snage. Dugotrajna bolovanja za njih predstavljaju značajan financijski teret, posebno u uvjetima rasta cijena energenata, inflacije i povećanih ulaznih troškova, navode u priopćenju.

Dugotrajna čekanja u zdravstvenom sustavu i administrativna opterećenja dodatno produljuju trajanje bolovanja, čime se teret sustava indirektno prebacuje na poslodavce.

Postojeći model nije održiv

Takav model nije dugoročno održiv. Umjesto ulaganja u zapošljavanje, razvoj kadrova i inovacije, poduzetnici sve više sredstava usmjeravaju na pokrivanje troškova sustava, što smanjuje konkurentnost gospodarstva.

UGP također predlaže razvoj digitalnih alata i kontrola za praćenje bolovanja, veću transparentnost i dostupnost podataka, analize učinka mjera na poslovanje poduzetnika i bolju koordinaciju zdravstvenog i radnog sustava.

Kako ističu, cilj prijedloga je unaprjeđenje sustava u smjeru veće učinkovitosti i pravednije raspodjele troškova, uz očuvanje prava radnika.

Ovo nije prvi put da Glas poduzetnika pokreće ovu inicijativu. I prije godinu dana također su poručili kako hrvatski poduzetnici ne žele više plaćati bolovanja duža od pet dana. Obveza poduzetnika da plaćaju bolovanje radnika prva 42 dana predstavlja veliko opterećenje za poduzetnike, posebno male.  

Podsjetimo, svaki dan s posla izostane 75.000 radnika, a poseban problem su dugotrajna bolovanja. Usporedbe radi, u 2024. godine ih je bilo 70.595. Bolovanja često traju duže jer se dugo čekaju dijagnostički pregledi.

Objava Glas poduzetnika predlaže reformu bolovanja: Poslodavci bi plaćali samo sedam dana pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Croatia Airlines je u prva tri mjeseca ove godine prevezao više od 405 tisuća putnika, što je za 22 posto ili oko 74.000 putnika više nego prethodne godine. Ovo je rekordni rezultat u povijesti kompanije.  

Aktualna kriza izazvana ratom na Bliskom istoku i posljedično velikim rastom cijena mlaznog goriva kompaniju je tako zatekla u fazi snažnog operativnog rasta, odnosno u vrijeme kada nacionalni avioprijevoznik provodi najveći projekt u svojoj povijesti, zamjenu flote novim Airbus A220 zrakoplovima.

U novonastalim okolnostima obilježenima izraženom volatilnošću cijena energenata i složenim geopolitičkim kretanjima, Croatia Airlines nastavlja s ovim projektom, kao i prilagodbom operativnih i komercijalnih aktivnosti kako bi u što većoj mjeri ublažio pritiske na poslovanje, navode u priopćenju.

Gorivo pritom predstavlja jedan od najvećih operativnih troškova u zrakoplovnoj industriji, a recentni poremećaji na tržištu doveli su do značajnog rasta cijena.

Nestabilnosti na energetskim tržištima izravno utječu na poslovanje svih avioprijevoznika, pa tako i Croatia Airlinesa, a očekuje se da će aktualna situacija imati utjecaj na poslovne rezultate u narednom razdoblju, kao što je slučaj u cijeloj globalnoj zrakoplovnoj industriji koja je izrazito ovisna o cijenama energenata te stabilnosti i sigurnosti međunarodnog okruženja.

U takvim okolnostima primjenjuju se mehanizmi kriznog upravljanja, što podrazumijeva kontinuirane aktivnosti na optimizaciji operacija, pažljivom upravljanju troškovima i prihodima, vodeći računa o maksimalnom očuvanju stabilnosti mreže letova te poslovanja u cjelini.

Također, geopolitička kretanja uz nestabilnosti na energetskim tržištima izravno se odražavaju i na raspoloživost te cijene rezervnih dijelova za zrakoplove, na što posebno negativno utječu i sve veće potrebe vojne industrije.

Sve navedeno čini nužnim provedbu prilagodbi operativnih i komercijalnih planova u novonastalim kriznim uvjetima.

Planiranje letova i formiranje cijena aviokarata i dalje se temelje na širem skupu tržišnih čimbenika poput potražnje, konkurencije i sezonalnosti, pri čemu Croatia Airlines nastoji zadržati konkurentnost, stabilan red letenja i pouzdanu povezanost.

Croatia Airlines desetljećima kontinuirano osigurava povezanost Hrvatske s Europom i svijetom, potvrđujući svoju ključnu ulogu u mobilnosti građana te razvoju hrvatskog turizma i gospodarstva.

Objava Croatia Airlines prevezao 405 tisuća putnika u prva tri mjeseca pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Međunarodna zračna luka Zagreb nagrađena je na IX. Regionalnom samitu poduzetnika Srednje i Jugoistočne Europe „300 NAJBOLJIH“ održanom u Splitu.

Zračna luka dobila je dva vrijedna priznanja.

• Srebrna nagrada i priznanje „Regionalni ESG lider“ u kategoriji Odgovorno upravljanje, za izvrsnost u primjeni ESG smjernica u 2025. godini.
• Posebno priznanje „Najbolji komunikator“, Gabrijeli Abramović, direktorici Službe integriranog sustava upravljanja, održivog razvoja i upravljanja rizicima Međunarodne zračne luke Zagreb

Ova priznanja potvrđuju da Međunarodna zračna luka Zagreb dosljedno primjenjuje visoke standarde transparentnosti, etičnog poslovanja i odgovornog donošenja odluka.

ESG principi integrirani su u sve segmente poslovanja te predstavljaju temelj dugoročne strategije i održivog razvoja, izvijestili su iz Zračne luke.

Objava Zračna luka dobila dva vrijedna priznanja na samitu poduzetnika pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Trgovački lanac Lidl Hrvatska zaposlenicima u svim trgovinama i skladištima povećava plaće za 8,5 % u prosjeku i isplaćuje 13. plaću. Kao dodatnu zahvalu svim svojim zaposlenicima Lidl je krajem veljače isplatio i naknadu od 500 eura bruto.

Od početka poslovanja u Hrvatskoj, Lidl kontinuirano povećava plaće svojim zaposlenicima, izvijestili su iz tvrtke.

Kako ističu, Lidl Hrvatska svim svojim zaposlenicima redovito osigurava i niz prednosti i pogodnosti kao što su – isplata 13. plaće u visini jedne bruto plaće, ljetna novčana nagrada u iznosu 535 eura neto, božićnica (400 eura neto) i uskrsnica (150 eura neto), nagrada za uspješnu sezonu, pokloni za zaposlenike i djecu zaposlenika za Božić i Svetog Nikolu, poklon za buduće roditelje, slobodan dan za polazak prvašića u školu i preko 40 drugih benefita, izvijestili su iz Lidla.

– Ove godine obilježavamo 20 godina uspješnog poslovanja, a zaposlenici su ključni čimbenik našeg uspjeha. Lidl Hrvatska se ponosi time što nudi dugoročne karijerne mogućnosti i što uz redovito povećanje plaća za zaposlenike sustavno dodjeljuje novčane nagrade te posebne dodatke i poticaje. Iznimno nam je bitno zadržati naš kvalitetan kadar – poručio je Boris Lozić, predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija.

Razvoj zaposlenika na svim razinama dio je poslovne strategije Lidla kojom gradi dugoročni kontingent zaposlenika. Jasan i transparentan sustav razvoja karijere i internog napredovanja prednost je zaposlenja u Lidlu. Uz ulaganje u edukacije, treninge i razna stručna usavršavanja, svim zaposlenicima Lidl omogućava razvoj karijere sukladno potrebama poslovanja, navode u priopćenju.

Lidl je redovito na vrhu među poslodavcima u trgovini

Već 15 godina zaredom Lidl Hrvatska je nositelj Certifikata Poslodavac partner te je redovito na vrhu među poslodavcima prvog izbora.

I ove je godine ponovno certificiran kao Top Employer, čime se svrstava među najbolje poslodavce u Hrvatskoj. Uz to je osvojio i prestižni Enterprise pečat, koji potvrđuje dosljedno visoke standarde i kvalitetne procese u području upravljanja ljudskim potencijalima na međunarodnoj razini, u čak 31 zemlji.

Lidl Hrvatska transparentno komunicira i uvjete zaposlenja, a s praksom komuniciranja raspona plaće počinje i prije stupanja na snagu EU direktive koja na to obvezuje. Sve otvorene pozicije s uvjetima i rasponom plaća dostupne su na karijera.lidl.hr.

Objava Lidl povećava plaće i isplaćuje 13. plaću zaposlenima u trgovinama i skladištima pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Zaposlenima u Kauflandu od ožujka stižu veće plaće. Kaufland povećava primanja zaposlenika u prosjeku 8% u odnosu na 2025. godinu, izvijestili su iz tvrtke.

Poručuju kako nastavljaju kontinuitet rasta plaća. Naime, u protekle tri godine plaće na nerukovodećim pozicijama porasle su u prosjeku gotovo 60%.

Riječ je o sustavnom povećanju koje obuhvaća sve ključne dijelove poslovanja: plaće zaposlenika u poslovnicama u tome su razdoblju porasle za ukupno 59%, plaće zaposlenika u Logističko-distributivnom centru u Jastrebarskom za 64%, a zaposlenika u Centrali za 44%.

Rast plaća dio je dugoročne usmjerenosti ka stvaranju stabilnog poticajnog radnog okruženja te šire politike ulaganja u ljude, njihove kompetencije i razvoj, ali i jačanja materijalne sigurnosti zaposlenika, navode iz Kauflanda.

– Ponosan sam to što kontinuirano našim zaposlenicima na vrlo konkretan način možemo zahvaliti za njihov svakodnevni angažman, a to je ponovnim povećanjem plaća. Naši zaposlenici su ključ našeg uspjeha i konstantno doprinose kvaliteti naše usluge i pozitivnim rezultatima. Drago mi je što im možemo pružiti natprosječna primanja i dugoročnu perspektivu razvoja – poručio je predsjednik Uprave Patrick Rudat.

Problem pronalaska radnika u sektoru trgovine u Hrvatskoj posljednjih je godina sve izraženiji, ponajviše zbog relativno niskih plaća.

Trgovci se suočavaju s odljevom radne snage, većom fluktuacijom zaposlenika i manjim interesom za radna mjesta na prodajnim pozicijama, posebno među mlađim radnicima.

Upravo zato kontinuirano povećanje plaća, poput onog koje provode trgovački lanaci, postaje ključan alat za zadržavanje postojećih zaposlenika i privlačenje novih.

Trgovine sve teže pronalaze zaposlenike

Više plaće i bolji uvjeti rada mogu ublažiti kronični manjak radne snage u trgovini te doprinijeti većoj stabilnosti poslovanja i kvaliteti usluge prema kupcima.

Poslovi u maloprodaji uključuju rad u smjenama, vikendom i blagdanima, što uz niže prosječne plaće čini ova radna mjesta manje privlačnima. Zbog toga poslodavci sve češće ističu kako bez sustavnog rasta primanja i dodatnih benefita ne mogu osigurati dugoročnu stabilnost radne snage.

Uz povećanje plaća, trgovci pokušavaju privući i zadržati zaposlenike kroz dodatne pogodnosti poput fleksibilnijeg radnog vremena, edukacija, mogućnosti napredovanja i raznih nagrada za radni učinak.

Ipak, tržište rada ostaje vrlo konkurentno, pa se poslodavci natječu ne samo međusobno, nego i s inozemnim tržištima koja nude osjetno veća primanja za slične poslove.

Objava Borba za radnike u trgovini: Kaufland od ožujka ponovno povećava plaće pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Izabrani su najpoželjiji poslodavci u Hrvatskoj. Šesnaestu godinu zaredom titulu najpoželjnijeg poslodavca nosi dm-drogerie markt. Drugo mjesto zauzela je Müller trgovina Zagreb, a treće Rimac grupi.

Pokazalo je to istraživanje portala MojPosao koje se temelji isključivo na percepciji ispitanika i njihovom slobodnom izboru.

Na četvrtom mjestu liste Top 20 poslodavaca prvog izbora je Lidl Hrvatska, slijede Atlantic Grupa, HEP, Infobip, Ina, Končar, Pliva Hrvatska, Bipa, Google Hrvatska, Kaufland Hrvatska, Valamar Rivirea, Coca-Cola HBC Hrvatska, Zagrebački holding, HT, A1 Hrvatska, Ericsson Nikola Tesla te Jadran – galenski laboratorij.

U istraživanju provedenom tijekom prošle godine sudjelovalo je 27.000 ispitanika, a nazivi tvrtki nisu unaprijed ponuđeni, već ih ispitanici sami navode.

Od značajnijih pomaka na listi vrijedi istaknuti kako je Končar skočio s prošlogodišnjeg 20. na 9. mjesto, Atlantic Grupa s 10. na 5. poziciju, a Valamar s 18. na 14. mjesto poretka. Zagrebački holding jedina je nova tvrtka na listi u odnosu na lani, dok je s popisa ispala tvrtka Microsoft Hrvatska.

Osim ukupnog poretka, istraživanje je donijelo i pobjednike po pojedinim djelatnostima.

HEP vodeći poslodavac u sektoru opskrbe energije

U sektoru opskrbe energijom titulu poslodavca prvog izbora ponio je HEP, dok je u turizmu i ugostiteljstvu povjerenje ispitanika osvojio Valamar. U području financija i osiguranja najpoželjniji poslodavac je Erste banka.

U građevinarstvu se istaknuo Strabag, dok je u sektoru prijevoza i skladištenja najatraktivnija Hrvatska pošta. U djelatnosti informacija i telekomunikacija prvo mjesto pripalo je Infobipu.

Kada je riječ o proizvodnji, u kategoriji prehrambenih proizvoda najpoželjniji je poslodavac Atlantic Grupa, dok je u segmentu neprehrambene proizvodnje tu poziciju zauzela Rimac Group.

U konkurenciji medija najviše je glasova osvojila Nova TV, dok je u sektoru trgovine i FMCG-a na vrhu dm-drogerie markt. U kategoriji trgovine NON FMCG najatraktivnijim poslodavcem proglašena je IKEA.

Što čini razliku?

Kako bi doznali koje su to „male tajne“ koje izdvajaju najpoželjnije poslodavce, ispitanike su zamolili da odaberu tri faktora koja, prema njihovu mišljenju, takva tvrtka mora imati.

Nakon nekoliko godina u kojima su dobri međuljudski odnosi držali vrh liste, u 2025. godini na prvo mjesto ponovno se vratila – sigurnost radnog mjesta. Odmah iza nje nalaze se dobri međuljudski odnosi i pozitivna radna atmosfera, dok je na trećem mjestu mogućnost napredovanja i učenja.

Slijede dobar odnos nadređenih prema zaposlenicima, ravnoteža privatnog i poslovnog života, reputacija tvrtke i drugi elementi koji zajedno grade sliku poželjnog radnog okruženja.

Bonusi i fleksibilnost kao najpoželjnije beneficije

Kada je riječ o dodatnim pogodnostima, zaposlenici su vrlo jasni. Najpoželjnije beneficije su bonusi za izvanredna postignuća, fleksibilno radno vrijeme i naknada za putne troškove.

Visoko su rangirane i edukacije, dodatni dani godišnjeg odmora, plaćene zdravstvene usluge iznad osnovnog paketa te besplatan obrok, piće i voće na radnom mjestu.

S druge strane, među najmanje važnim beneficijama ispitanici navode bonus za preporuke, vikend druženja u organizaciji tvrtke te subvencioniranje kulturnih ili sportskih aktivnosti.

Objava Odabrani najpoželjniji poslodavci u Hrvatskoj: Dva drogerijska lanca na vrhu liste pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) poručuju kako ograničavanje rada nedjeljom šteti malim trgovcima. 

Reagirali su na izjavu ministra gospodarstva Ante Šušnjara, koji je istaknuo da ukidanje zabrane rada nedjeljom za obiteljske obrte u maloprodaji nije predmet Zakona o obrtu te da je za regulaciju rada trgovina nedjeljom dovoljan Zakon o trgovini, iz UGP-a naglašavaju kako takav pristup zanemaruje realne učinke na tržištu.

“Prelijevanje prometa” ne znači da nema štete

UGP osporava tvrdnju da se prihodi ostvareni nedjeljom jednostavno prelijevaju na druge dane u tjednu, ističući kako to ne znači da gospodarske štete nema.

Tvrdnja da se prihodi “prelijevaju na druge dane”’ ne znači da štete nema, već da je poduzetnicima oduzeta mogućnost ostvarivanja većih ukupnih prihoda, osobito u turističkim i sezonskim razdobljima, navode iz Udruge.

Posebno upozoravaju kako je riječ o razdobljima kada je potrošnja pojačana te kada mali trgovci i obiteljski obrti ostvaruju značajan dio godišnjeg prometa.

Prednost velikima, teret za male

Prema stajalištu UGP-a, postojeći model u praksi pogoduje velikim trgovačkim sustavima koji raspolažu kapacitetima za rotaciju zaposlenika i složenu logistiku, dok mali, obiteljski trgovci nemaju istu razinu fleksibilnosti.

Smatramo da obrti i trgovačka društva moraju imati ravnopravan položaj na tržištu, poručuju iz UGP-a, dodajući kako regulatorni okvir ne bi smio stvarati neravnotežu u korist velikih sustava.

Iz Udruge podsjećaju da poduzetnici snose poslovni rizik vlastitim sredstvima, kreditima i osobnom imovinom.

Ako zbog regulatornih ograničenja poslovanje postane neodrživo, država ne preuzima njihove obveze, zato poduzetnici moraju imati pravo samostalno odlučivati o organizaciji rada, uključujući i rad nedjeljom, ističu iz udruge.

Objava Udruga Glas poduzetnika: Ograničavanje rada nedjeljom šteti malim trgovcima pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama tijekom prosinca dosegnuo je 419 tisuća, što predstavlja rast od 6,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, kada je zabilježeno 393 tisuće putnika. Pokazuju to najnoviji podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), potvrđujući nastavak pozitivnog trenda u zračnom prometu.

Najveći udio u ukupnom prometu imala je zračna luka Zagreb, kroz koju je u prosincu prošlo 333 tisuće putnika. To je povećanje od 5,1 posto na godišnjoj razini, čime je zagrebačka zračna luka zadržala uvjerljivo prvo mjesto među hrvatskim aerodromima.

Na drugom mjestu nalazi se zračna luka Split, koja je zabilježila 50 tisuća putnika, što je snažan rast od 14 posto u usporedbi s prosincem 2024. godine.

Slijedi zračna luka Dubrovnik s 31 tisućom prevezenih putnika i godišnjim porastom od 13,2 posto, što dodatno potvrđuje stabilnu potražnju za zračnim prijevozom prema najvažnijim turističkim destinacijama i izvan glavne sezone.

Kada je riječ o međunarodnom prometu, najveći broj putnika ostvaren je na relacijama s Njemačkom.

U prosincu je između hrvatskih i njemačkih zračnih luka putovalo oko 100 tisuća putnika, što je 4,2 posto više nego godinu ranije. Slijede zračne luke Francuske s 24 tisuće putnika, no u tom segmentu zabilježen je pad od 6,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Tijekom prosinca zabilježeno je ukupno 5.396 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što predstavlja porast od 1,3 posto u odnosu na prosinac 2024., kada je evidentirano 5.327 operacija. S druge strane, promet tereta u zračnim lukama iznosio je 765 tona, što je pad od 8,7 posto na godišnjoj razini.

Pozitivni trendovi vidljivi su i na godišnjoj razini. U razdoblju od siječnja do prosinca ostvareno je ukupno 144.700 slijetanja i polijetanja zrakoplova, odnosno 4,4 posto više nego godinu ranije.

U hrvatskim zračnim lukama u tom je razdoblju ukrcano i iskrcano 13,9 milijuna putnika, što je porast od 6,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ipak, godišnji podaci pokazuju pad u segmentu teretnog prometa. Ukupan promet tereta u hrvatskim zračnim lukama tijekom 12 mjeseci iznosio je 9.700 tona, što je 12 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine.

Unatoč smanjenju teretnog prometa, rast broja putnika i zrakoplovnih operacija potvrđuje da se zračni promet u Hrvatskoj nastavlja oporavljati i stabilno rasti, uz snažnu potporu glavnih zračnih luka i međunarodnih linija.

Objava Zračni promet u Hrvatskoj raste i izvan sezone: U prosincu 419 tisuća putnika pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Dugi niz godina kontrolori leta bili su među najplaćenijim zanimanjima u Hrvatskoj. Novi podaci portala MojPosao pokazuju da je došlo do promjena među najplaćenijim zanimanjima. Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, lead developeri i liječnici najplaćenija su zanimanja u Hrvatskoj te su njihova primanja daleko iznad državnog prosjeka.

Konkretnije, anesteziolozi zarađuju oko 3.657 eura mjesečno, piloti 3.246 eura, a IT arhitekti svaki mjesec u džep stavljaju 2.823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2.729 eura.

Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima.

Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri u prosjeku zarađuju 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači tek 984 eura mjesečno. Ispod prosjeka su i spremačice, koji primaju oko 984 eura.

IT na vrhu liste

IT industrija i dalje drži vrh ljestvice po visini plaća. Prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16% iznad nacionalnog prosjeka.

Iznadprosječne plaće bilježe i Financije i osiguranje, s primanjima višima za 5% u odnosu na prosjek, kao i sektor proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, gdje su plaće više za 6%. Sličnu razinu primanja imaju i zaposlenici u građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama (+5%), dok su proizvodnja i zanatske usluge nešto iznad prosjeka (+4%).

Plaće ispod prosjeka zabilježene su u obrazovanju i znanosti (-8%).

Slijede administrativna zanimanja te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-7%), dok prodaja, turizam i umjetnost bilježe prosječne plaće koje su oko 6% ispod nacionalnog prosjeka.

Država je najviše dizala plaće

Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20%, te u državnim tvrtkama (+18%). Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10% iznad nacionalnog prosjeka.

Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca. U mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće su u 2025. godini iznosile 1.383 eura, uz rast od 14% u odnosu na godinu ranije.

Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka.

S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1.000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su 5% iznad prosjeka, a u odnosu na prošlu godinu porasle su u prosjeku za 16%.

Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku zemlje

U Virovitičko-podravskoj (-16%), Požeško-slavonskoj (-17%) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-16%) prosječne neto plaće i dalje ostaju ispod 1.300 eura, što potvrđuje dugogodišnje regionalne razlike.

S prosječnom neto plaćom od 1.662 eura, što je 8% iznad državnog prosjeka, radnici u Zagrebu najplaćeniji su u Hrvatskoj. Medijalna plaća u glavnom gradu iznosi 1.520 eura, a u odnosu na prošlu godinu prosječna primanja porasla su za 14%.

Najizraženiji rast plaća u odnosu na 2024. godinu zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prosječne neto plaće porasle za 20% i dosegnule 1.453 eura.  

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

U 2025. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je ostala izražena, iako se blago smanjila u odnosu na prethodnu godinu. Konkretnije, muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena, dok je godinu ranije ta razlika iznosila 17%.

Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.656 eura, što predstavlja rast od 13% u odnosu na 2024. godinu. Žene su, s druge strane, ostvarile nešto dinamičniji rast plaća od 15%, no njihova prosječna primanja i dalje su niža te iznose 1.441 euro.

Razlike su vidljive i prema dobi i razini iskustva. Najmlađi zaposlenici, do 24 godine, u prosjeku zarađuju 21% manje od nacionalnog prosjeka, a njihove su plaće ujedno rasle i najsporije, odnosno za 11% u odnosu na prethodnu godinu.

S porastom iskustva rastu i primanja. Zaposlenici stariji od 45 godina ostvaruju prosječnu neto plaću od 1.642 eura, uz rast od 15% na godišnjoj razini.

Na kraju, podaci jasno potvrđuju i snažnu povezanost razine obrazovanja i visine plaće.

Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA-jem zarađuju u prosjeku 2.381 euro, što je čak 55% iznad nacionalnog prosjeka.

I osobe s visokom stručnom spremom bilježe iznadprosječna primanja od 1.724 eura, odnosno 12% više od prosjeka i 29% više u odnosu na radnike sa srednjom stručnom spremom, čija prosječna plaća iznosi 1.341 euro.

Objava Najplaćenija zanimanja u Hrvatskoj: Anesteziolozi, piloti i IT na vrhu pojavila se prvi puta na Gorica Info.