Prva je nedjelja došašća ili adventa koja u crkvenoj godini označava vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje. Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. U došašću se izrađuje i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće. One simboliziraju četiri nedjelje u došašću. Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu u Hamburgu.
Adventski vijenac je simbol borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina.
Došašće može početi najranije 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. U došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji.
U vrijeme došašća služe se rane jutarnje svete mise – zornice. Mise imaju pokornički značaj, jer treba ustati rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna, a svoj početak imaju još u srednjem vijeku.
Zimzelene grančice na vijencu simboliziraju vječnost
Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat.

U vijenac se umeću četiri svijeće. Prva svijeća je postilica ili prorokova svijeća – simbolizira nadu i iščekivanje. Druga svijeća je pomirilica ili betlehemska – označava mir. Treća svijeća je pastirska – slavi radost i veselje. Četvrta svijeća je svijeća anđela i donosi – ljubav.
U vrijeme Došašća, slavi se sveti Nikola, 6. prosinca, negdje zvan i Nikolinje. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije dana sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune poklona.
Još jedan običaj vezan je uz došašće, a to je sijanje pšenice na Svetu Luciju. Prema narodnom vjerovanju gustoća i boja pšenice predskazuje bogatu ili siromašnu žetvu sljedeće godine. Pšenica se stavlja na stol na sam Božić, a tijekom božićnih blagdana stoji pod borom ili uz jaslice. U nekim hrvatskim krajevima, usred pšenice stoji svijeća koja se pali na Badnjak.
Sveta Lucija od davnine je zaštitnica Turopolja i našeg grada.








