Edukacija Šumoboraca o klimatskim promjenama i ulozi šuma u neutralizaciji ugljičnog otiska održana je u sve četiri osnovne škole na području Velike Gorice. Ukoliko vremenske prilike dopuste pošumljavanje, do sredine prosinca ovaj bi projekt Turopoljske udruge skauta „Tur“ trebao biti uspješno okončan.
U edukativne radionice o vrlo aktualnoj temi klimatskih promjena uključeno je više od dvije stotine učenika velikogoričkih osnovnih škola.
U ovogodišnjem ciklusu Šumoboraca edukacija je provedena u osnovnim školama u Novom Čiču, Vukovini, Velikoj Mlaki te u Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Velikoj Gorici. Partneri velikogoričkim izviđačima u provedbi projekta su Hrvatske šume – Uprava šuma podružnica Zagreb i Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica.
Učenici u Vukovini sa zanimanjem su popratili prezentaciju u kojoj im je Ivan Sabljić, mladi inženjer šumarstva iz Šumarije Velika Gorica, vrlo jednostavno predstavio šumu, opasnosti i štetnike koji utječu na njenu kvalitetu i zdravlje, ali i prijetnju šetačima i svima onima koji vole boraviti u šumu.
Učenici su saznali kako se prenosi mišja groznica, što učiniti u slučaju susreta sa stršljenom, s krpeljima i gusjenicama hrastovog gubara te kakvu opasnost po zdravlje kontakt s njima predstavlja.
Javnost opterećena predrasudama
– U svom neznanju i krivom doživljaju onoga o čemu ne znamo dovoljno, često se u javnosti prenose priče kako šumari neselektivno sijeku šumu radi vlastitog interesa i koristi. No činjenica je da je šumarstvo, osim ekologije i način ispravnog gospodarenja šumama. Šuma je lijepa i kao takva, ako je zdrava, može opstati stoljećima, ali šumarstvo se temelji na tome da je drvo aktivan biološki subjekt. U fazi rasta drveće u sebe ugrađuje ugljik iz ugljičnog dioksida, za čiju je prekomjernu emisiju zaslužan čovjek, a kroz proces fotosinteze oslobađa kisik i time osigurava uvjete za zdrav život ljudi.
Šuma upija velike količine vode i time umanjuje posljedice poplava i retencijskih ispusta vode čime se poplave preveniraju. Zdrav korijenov sustav sprječava eroziju tla … – nabraja tako Alen Konjević, voditelj projekta, poučavajući učenike o korisnosti šuma i predrasudama koje kroz edukaciju kod mladih nastoje suzbiti.
– Predrasuda proširena u javnosti je da se u Hrvatskoj više drva posiječe nego što se posadi. Učenike upoznajemo s činjenicom da se planski svake godine zasadi oko 9,5 milijuna mladih stabala.
Godišnji prirast u hrvatskim šumama iznosi više od deset milijuna kubika drvne mase. Dopuštena je sječa do osam milijuna kubika, no sječe se znatno manje. Tako je sada u Hrvatskoj 49% kopnene površine pod šumom, što je više od europskog prosjeka – ukazuje Konjević. Pošumljenost Europe je oko 39%. Najveći postotak pokrivenosti šumom, veći od 60%, imaju tek Finska, Švedska i Slovenija.
Šume uništavaju doseljeni štetnici
Na žalost, naše šume napadaju doseljeni štetnici na koje one još nisu stekle otpornost ili koji nemaju svojih prirodnih predatora. Radi toga je često nužno posiječi oboljelu šumu i tako spriječiti širenje bolesti i propadanje šuma. Ljudi to vide kao nekontroliranu sjeću, a to je zapravo jedina učinkovita metoda borbe sa šumskim štetnicima.
– Upravo zbog širenja gljive halare (Chalara fraxinea), patogene gljive koja uzrokuje odumiranje i propadanje stabala, Europa je gotovo ostala bez jasenovih šuma. U našim šumama sve se rjeđe susreće jasen, a drvo brijesta već dugo nisam vidjela. U takvim situacijama teško je očekivati da će se šuma obnoviti prirodnim putem. Tada je nužna konverzija, odnosno promjena vrste sastojine unošenjem sadnica uzgojenih u rasadnicima – pojasnila je Tihana Pavelić iz Hrvatskih šuma na edukaciji za učenike u Osnoj školi Velika Mlaka.
Najveći problem su divlji deponiji otpada
Roman Gotal iz Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica učenicima je govorio o mjerama i propisima kojima se smanjuju požarna opasnost u šumi i olakšava djelovanje javnih službi u slučaju potrebe.
Podsjetio je na zabranu paljenja vatre na otvorenom prostoru, što uključuje spaljivanje otpada, biljnog materijala i roštiljanje izvan za to predviđenih mjesta u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada. Ipak, najveću opasnost i izazov predstavljaju divlji deponiji otpada, suglasni su vatrogasac Gotal i šumari Pavelić i Sabljić te su djecu osvijestili i pozvali da bez osjećaja krivice zbog toga prijave one koji ne prezaju od ovakvog ekocida.
Djeci je također upućena poruka da malim promjenama ponašanja mogu dati svoj doprinos ublažavanju klimatskih promjena i neutralizacije svog ugljičnog otiska.
Pozvani su da se voze biciklima i vozilima javnog gradskog prijevoza, jer jedan motor autobusa ili lokomotive mijenja stotinu motora osobnih vozila i kamiona koji stvaraju gužve na cestama i znatno više onečišćuju zrak. Također da koriste obnovljive izvore energije i odvojenim sakupljanjem sirovina i odlaganjem na za to predviđenim mjestima odgovorno utječu na količine otpada koji onečišćuje prirodu.
Iako se o ovim temama u školama sve više govori, stara poslovica nas podsjeća da je ponavljanje majka znanja, ali i usvajanja zdravih i boljih životnih navika. (Alen Konjević)
