Do listopada ove godine izdano je čak 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, što je skoro stotinu tisuća dozvola više nego prije tri godine. Tržište rada u Hrvatskoj očito vapi za radnicima. Istodobno, nezaposlenih je nešto više od 87 tisuća i takva niska nezaposlenost nije zabilježena još od početka 1990-ih.
Ukratko, posla ima i posvuda se traže radnici. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu da je u razdoblju od siječnja do listopada nedostajalo 232.157 radnika, piše N1.
Zdravstvo, obrazovanje, prerađivačka industrija…
Najveća potražnja zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ondje se traži 37.080 radnika, što je 16 posto u ukupnom broju traženih radnika.
Slijedi sektor obrazovanja u kojemu postoji potreba za 32.722 radnika (14,1 posto u ukupnom broju), a od toga čak 75 posto odnosi se na radnike u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju.
Na trećem mjestu po broju traženih radnika je prerađivačka industrija. Tamo se traži više od 29.000 radnika, najviše u proizvodnji prehrambenih proizvoda te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.
Prodavači, čistačice, medicinske sestre…
Gledano po zanimanjima, najtraženiji su prodavači, čistačice, medicinske sestre, radnici za pomoć u kući te konobari. Prema razini obrazovanja, najveći udio traženih radnika odnosi se na osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine te školom za KV i VKV radnike.
Na pitanje koja su zanimanja najdeficitarnija, a koja suficitarna, iz HZZ-a odgovaraju da je teško generalizirati jer se potrebe tržišta rada značajno razlikuju od regije do regije.
Ipak kažu kako kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu (medicinske sestre, tehničari i laboratorijski tehničari), prerađivačkoj industriji (bravari, tokari…), u djelatnosti popravka motornih vozila (automehatroničari, automehaničari…), u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane (konobari i kuhari) te građevinska zanimanja poput zidara, fasadera, vodoinstalatera ili električara.
Od visokoobrazovanih zanimanja nedostaje stručnjaka za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu i farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
S druge strane, među nezaposlenim osobama u evidenciji HZZ-a krajem listopada najviše je čistačica, administrativnih službenika, prodavača, radnika na održavanju te ekonomskih službenika.
Među nezaposlenima najveći je udio osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih čak 60 posto.
