U Hrvatskoj trenutačno radi više od 130 tisuća stranih radnika. Stranaca je više nego nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Trenutno je na burzi manje od 110 tisuća osoba.
Gotovo da nema djelatnosti ili područja Hrvatske u kojoj se ne sreće strane radnike, a strane radnike vidimo čak i u poslovima pojedinih državnih poduzeća poput Hrvatske pošte. Najveći dio dozvola izdan je u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu. To su i prije otvaranja tržišta za strane radnike bila uska grla na tržištu rada, piše Poslovni dnevnik.
Stranaca je najviše u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu
U graditeljstvu je trenutno zaposleno gotovo 51 tisuća stranaca, u turizmu i ugostiteljstvu više od 40 tisuća, dok su za poslove u sektoru industrije izdane 17,5 tisuća dozvola, u prometu gotovo 8 tisuća i u trgovini gotovo 4 tisuće.
Iako je među domaćom populacijom uvriježeno da je Hrvatska neatraktivno tržište za radnike, što svjedoči i migracija radnika u druge europske zemlje na kojima ostvaruju veće prihode, no značajan je udjel stranih radnika kojima je Hrvatska prihvatljiva. Od ukupno izdanih 133 tisuće na produljenje ranije odobrenih dozvola odnosi se njih 29 tisuća. Najveći dio čine nove dozvole, nešto manje od 86 tisuća, a broj sezonaca je nešto više od 16 tisuća.
Stranih radnika najviše je iz BiH i Srbije, u Hrvatskoj ih radi ukupno 51 tisuća. Nepalci su treći po brojnosti, ukupno ih je u Hrvatskoj nešto više od 16 tisuća, a po 11 tisuća dozvola izdano je Makedoncima i radnicima iz Indije. Iz Filipina, čiji je dolazak u Hrvatsku jako dobro organiziran, stiglo je 8 tisuća radnika, jednako koliko i iz Kosova, a tek neznatno manje, oko 6 tisuća, dozvole u Hrvatskoj dobili su radnici iz Turske.
Očekivano, najviše dozvola izdano je na području zagrebačke policijske postaje, na čijem je području krajem rujna registrirano bilo više od pola milijuna radno aktivnih stanovnika, kao i najniže stope registrirane nezaposlenosti. Za stranim radnicima najviše posežu poslodavci u Istri, na čijem je području nešto iznad 100 tisuća radno aktivnih i koja ima najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj, tek 2%.
I sve ostale turističke županije na obali zapošljavaju velik broj radnika iz trećih zemalja, u usporedbi s veličinom i brojem stanovnika više nego u kontinentalnom dijelu.
Poslodavci u Hrvatskoj procjenjuju da su potrebe za “uvozom” radnika i veće, te da će trend povećanja njihovog broja i nadalje rasti.
Kolika je, pak, fluktuacija radnika koji dolaze iz trećih zemalja, koliko dugo ostaju kod hrvatskih poslodavaca, kao i u kojem broju nakon dobivanja dozvola MUP-a odlaze dalje u druge zemlje EU, službenih podataka za sada nema, navodi Poslovni dnevnik.
Discussion about this post