Dolaskom proljeća i buđenjem prirode, u Turopolju se već stoljećima njeguje jedan od najstarijih narodnih običaja – proslava Jurjeva. Ovaj blagdan, posvećen svetom Jurju, simbolizira pobjedu svjetla nad tamom, topline nad zimom i početak novog životnog ciklusa.
Upravo zbog toga Jurjevo ima posebno mjesto u kulturnoj baštini turopoljskog kraja.
Jurjevo se obilježava 23. travnja, a noć uoči blagdana jurjevski krijesovi gorjeli su u Buševcu, Rakitovcu, Donjoj Lomnici, Hrašću, Kobiliću, Kurilovcu, Lukavcu, Plesu i Velikoj Mlaki. Jurjevo je po prvi put ove godine organizirano i u Bukovčaku u organizaciji Mjesnog odbora Bukovčak i brojnih mještana.
Središnja proslava, folklorni program i koncert
Završna proslava Turopoljskog Jurjeva održana je u nedjelju u Velikoj Gorici. Program u Parku Franje Tuđmana počeo je nastupom folklornih društava, a u 20:00 sati upaljen je Jurjevsi krijes. A nakon toga na pozornicu su se popeli članovi Slavonskih Lola koji su rasplesali i raspjevali Veliku Goricu.
Građane su pozdravili župan Plemenite općine turopoljske Juraj Odrčić i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić te dožupan Zagrebačke županije Ervin Kolarec.
– Jurjevo je tradicionalni turopoljski blagdan koji slavi dolazak proljeća, buđenje prirode i bogatu baštinu našeg kraja. Kroz običaje, pjesmu, ples i zajedništvo prisjećamo se vrijednosti koje su se prenosile generacijama, čuvajući identitet i duh Turopolja. Hvala svima koji sudjeluju i doprinose očuvanju ove lijepe tradicije – poručio je Kolarec.
Jurjevski krijesovi: simbol svjetla, zaštite i obnove
Jedan od najprepoznatljivijih običaja je paljenje krijesova, koji se uoči blagdana pale na livadama, uz sela i na uzvisinama.
Krijesovi nisu samo vizualno impresivan prizor, već imaju duboko simboličko značenje. Vatra se tradicionalno smatrala sredstvom zaštite od zlih sila, bolesti i nesreće, ali i načinom pročišćenja prostora i ljudi.
Ophodi jurjaša i oživljavanje starih običaja
U prošlosti su se mještani okupljali oko krijesova uz pjesmu, ples i druženje, a posebno su bili važni ophodi „jurjaša“ – mladića i djevojaka koji su obilazili selo okićeni zelenilom, donoseći blagoslov i dobre želje za plodnu godinu.
Taj običaj danas se sve češće obnavlja kroz kulturno-umjetnička društva i lokalne manifestacije.
Paljenje krijesa u Turopolju danas ima i društvenu dimenziju. Okuplja sve generacije, od najmlađih do starijih i postaje prilika za druženja, očuvanje identiteta i prenošenje tradicije. Lokalna društva i udruge sve više rade na revitalizaciji ovih običaja, čime Jurjevo dobiva novu vrijednost u suvremenom životu.
Iako su se vremena promijenila, simbolika Jurjeva ostaje ista. Vatra krijesa i dalje predstavlja nadu, obnovu i snagu zajednice. Upravo kroz ovakve običaje Turopolje čuva svoju autentičnost i podsjeća koliko je važno njegovati vlastitu kulturnu baštinu.
Stari Turopoljci sjećaju se narodne izreke koja kaže „Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.“
Na prvi pogled izreka zvuči kao upozorenje, zapravo pravo značenje je puno dublje i više simbolično nego doslovno. U prošlosti su krijesovi imali važnu zaštitnu ulogu, a sudjelovanje u paljenju krijesa značilo je biti dio zajednice i staviti se pod njezinu simboličku zaštitu.
Danas, iako više ne postoji doslovno vjerovanje u zaštitnu moć krijesa, ova izreka i dalje živi kao lijep podsjetnik na važnost zajedništva, tradicije i okupljanja. Te vrijednosti i dalje su snažno prisutne u proslavama Jurjeva u Velikoj Gorici i okolnim mjestima.
Proslavu Turopoljskog Jurjeva organizirala je Plemenita opčina Turopoljska uz potporu Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Velike Gorice…
