Brojni građani godinama su preživljavali uz pomoć prešutnog minusa na tekućem računu. Banke su na takvim minusima zarađivale ogroman novac. Sada je tome došao kraj. Građani imaju rok do 30. lipnja za ugovaranje dopuštenog prekoračenja.

Nakon isteka tog roka, onim potrošačima koji ne ugovore dopušteno prekoračenje, banke će ukinuti prešutni minus odnosno prekoračenje. Ukoliko je potrošač prethodno iskoristio dio ili cijelo odobreno prešutno prekoračenje, banke će za iskorišteni iznos omogućiti obročnu otplatu na 12 mjeseci.

U lipnju prošle godine banke su potrošačima, koji su imali odobreni prešutni minus, poslale ponudu za ugovaranje dopuštenog minusa, u istom iznosu u kojem im je odobreno postojeće prešutno prekoračenje.

Do kraja svibnja ove godine, od ukupno 1,7 milijun potrošača koji su dobili ponude banaka, više od 800 tisuća se odazvalo pozivu i ugovorilo dopušteno prekoračenje.

Ugovaranjem dopuštenog prekoračenja potrošači osiguravaju bolju zaštitu u smislu ograničenja kamatne stope, cjelovitog informiranja o uvjetima korištenja te osigurane postupne otplate u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja. Ovakva prava nisu zakonski zajamčena za prešutna prekoračenja, pojašnjavaju iz HNB-a.

Da biste ugovorili dopušteno prekoračenja potrebno je sklopiti ugovor. Banke s najvećim brojem klijenata omogućile su da se ugovor o dopuštenom prekoračenju sklopi digitalnim putem, korištenjem mobilnog ili internetskog bankarstva.

Objava Za sve koji imaju prešutni minus: Do 30. lipnja trebate ugovoriti dopušteni minus ili će ga banka ukinuti pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Zagrebačka županija i ove godine pomaže poljoprivrednicima da lakše nabave poljoprivredni repromaterijal za sjetvu ratarskih kultura te sjetvu i sadnju presadnica. Županija je osigurala 130 tisuća eura za sufinanciranje troškove nabave repromaterijala, a subvencionira i kamatu na kredite za nabavu repromaterijala.

Prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća upisana u Upisnik poljoprivrednika u Zagrebačkoj županiji najkasnije do 31. prosinca 2023. godine, a koja imaju sjedište, odnosno prebivalište na području županije. Važno je i da sjetvu i sadnju obavljaju na području Zagrebačke županije ili Grada Zagreba te da nemaju nepodmirenih obaveza prema evidenciji koju vodi nadležna porezna uprava.

Potpora za nabavu poljoprivrednog repromaterijala za sjetvu i sadnju dodjeljuje se u vrijednosti od najmanje 300 eura ukupnih prihvatljivih troškova, a najviše do 600 eura po korisniku. Intenzitet potpore ovisi o kategoriji prijavitelja – profesionalni poljoprivrednik, mladi poljoprivrednik, ekološki poljoprivrednik i mladi ekološki poljoprivrednik.

Potpora za subvencioniranje kamate za kreditiranje sjetve ili sadnje dodjeljuje se u vrijednosti do 5 tisuća eura po korisniku, s time da najmanji iznos kreditiranja mora iznositi 1.500 eura, a najveći iznos kreditiranja je 125.000 eura.

Kamatna stopa smije iznositi do 4% godišnje, za cijelo razdoblje otplate kratkoročnog kredita, a Zagrebačka županija subvencionira ukupnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita.

Javni pozivi su otvoreni do 15. studenoga, odnosno do iskorištenja sredstava, a zahtjevi se obrađuju po redoslijedu zaprimanja.

Detaljnije informacije i obrasci za prijavu dostupni su na web stranici Zagrebačke županije.

Objava Prijavite se za bespovratnu potporu: Zagrebačka županija daje poljoprivrednicima 130 tisuća eura za sjetvu pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Građanima koji su prošle godine kupili narodne obveznice, 8. ožujka stiže prva isplata kamata. Rok dospijeća narodne obveznice iznosi dvije godine, a godišnji prinos iznosi 3.65 posto. Građani koji su upisali 1000 eura dobit će prvu isplatu kamata u ožujku od 36,50 eura. Oni koji su upisali 10.000 eura dobit će 365 eura kamata, javlja HRT.

Vlada najavljuje da bi ove godine, već do kraja ožujka, država mogla izdati novu narodnu obveznicu. Premda bi zbog stanja na tržištu prinos mogao biti malo niži nego tijekom lanjskog izdanja, i dalje bi trebao biti veći nego što su kamate na štednju u bankama. Prošle godine u ožujku je narodna obveznica izazvala velik interes građana zbog prinosa od 3.65 posto, znatno višeg od kamata na štednju u bankama.

– Uspješno je bilo i izdanje trezorskih zapisa u studenome, pa nema razloga da se s tom praksom ne nastavi, i to već do kraja ožujka – kažu iz Vlade.

I ministar financija Marko Primorac najavljuje da će s tom praksom nastaviti i u 2024.

– Istaknuo sam kako ćemo nastaviti s izdanjima, ali ćemo ta izdanja temeljiti na tržišnim principima, dakle nećemo raditi ništa što je neuobičajeno, ništa što je netržišno, a na tržištu svatko može sudjelovati i svojim ulaganjima reći što misli o tim ponudama -kazao je ministar Primorac.

Prinosi bi ove godine mogli biti niži

Ipak, tržišni uvjeti su se promijenili, govore burzovni stručnjaci. Navode da bi prinosi za građane mogli biti malo niži nego kod prošlogodišnjih izdanja.

– Sukladno prilikama na tržištima i aktivnim izdanjima čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, očekujemo raspon prinosa kod sljedeće narodne obveznice oko 3 do 3.20 posto – rekao je za HRT Niko Maričić iz Intercapital Asset Managementa.

Maričić smatra da je i takav niži prinos od dosadašnjeg dobra prilika za investiranje.

– Taj prinos bi i dalje bio atraktivan unatoč tome što je niži u odnosu na prethodna izdanja narodne obveznice i narodnog trezorca iz razloga što su banke najavile smanjenje kamatnih stopa na depozite – pojasnio je Maričić.

Objava Građanima koji su kupili narodne obveznice uskoro isplata kamata: Najavljeno novo izdanje obveznica pojavila se prvi puta na Gorica Info.

U Hrvatskoj je krajem rujna bilo blokirano više od 216 tisuća građana i 14.225 poslovnih subjekata. Ukupna glavnica duga građana iznosila je 2.63 milijarde eura, a poslovni subjekti dugovali su 584.7 milijuna eura, objavila je Financijska agencija (Fina).

– Na kraju rujna je zbog neizvršenih osnova za plaćanje u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje bio evidentiran 216.381 potrošač, što je za 0.4 posto manje nego u prethodnom mjesecu, a za 6.8 posto manje nego prije godinu dana.

Ukupan dug građana krajem rujna iznosio 3.54 milijarde eura

Glavnica njihova duga od 2.63 milijarde eura bila je devet posto veća nego u kolovozu ove godine, a 8.4 posto veća u odnosu na rujan 2022. godine.

Kada se glavnici od 2.63 milijarde eura pridoda i dug po osnovi kamata u visini od 906.8 milijuna eura, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem rujna iznosio 3.54 milijarde eura – navode iz Fine.

Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima u ukupnom dugu iznosio je 26.2 posto, a prema svim financijskim institucijama 30.1 posto. Prema stanju od 30. rujna ove godine, 1441 potrošač imao je dug veći od 132.723 eura ili milijun kuna, a dug tih potrošača ukupno je iznosio 1.2 milijarde eura.

Dug poslovnih subjekata

Koncem rujna ove godine u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 14.225 poslovnih subjekata, što je za 425 poslovnih subjekata ili 3.1 posto više u odnosu na kolovoz 2023., a za 558 ili 3.8 posto manje u odnosu na rujan 2022. godine.

Glavnica njihova duga iznosila je 584.7 milijuna eura, što je za neznatnih 76.8 tisuća eura ili 0.01 posto manje u odnosu na kolovoz ove godine, a za 49.7 milijuna eura ili 9.3 posto više u odnosu na lanjski rujan.

Dug po kamatama je iznosio 154.2 milijuna eura pa je tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju rujna dosezao 738.9 milijuna eura.

Među ovršenim poslovnim subjektima više je obrtnika

Podaci Fine pokazuju da je među ovršenim poslovnim subjektima nešto više fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici), dok u iznosu prevladavaju pravne osobe.

Tako su krajem rujna dospjele neizvršene osnove za plaćanje evidentirane kod 6368 pravnih osoba s glavnicom duga od 428.7 milijuna eura. Kada se tomu pridodaju i kamate u iznosu od 101.9 milijuna eura, ukupan dug pravnih osoba iznosio je 530.6 milijuna eura.

Objava Objavila Fina: Na kraju rujna blokirano preko 216.000 građana. Ukupno duguju 3.54 milijarde eura pojavila se prvi puta na Gorica Info.

Hrvati u bankama čuvaju 34 milijarde eura iako su kamate izuzetno niske. Inflacija je dodatno smanjila vrijednost njihove ušteđevine zbog čega mnogi građani razmišljaju o drugim oblicima štednje kao što je primjerice kupovina zlata.

Kako bi zadržale depozite građana, banke su stidljivo počele povećavati kamate na oročenu štednju.

Podaci HNB-a pokazuju da je posljednjih mjeseci primjetan blagi rasta kamatnih stopa na oročene depozite. Tako su prosječne kamatne stope na oročene depozite na rok od 3 do 6 mjeseci u svibnju iznosile 0,48 posto, na rok od 6 mjeseci do godine dana 0,64 posto, a na rok iznad dvije godine 1,02 posto.

Usporedba kamatnih stopa na oročene depozite pokazuje velike razlike od banke do banke. Dok su neke banke digle kamatne stope na razinu između 1 i 1,5 posto, neke ih još uvijek drže nadomak nuli. Među najvećim bankama najpovoljnije uvjete ima Erste banka, koja nudi kamate od 0,3% do 1,5 posto ovisno o duljini oročenja.

Zagrebačka i OTP banka još uvijek drže kamatne stope na simboličkoj razini od 0,02 posto. Niske kamate u standardnoj ponudi ima i Raiffeisen banka, ali je uvela posebnu ponudu s kamatama od jedan posto za oročenja preko 12 mjeseci, koja traje do kraja kolovoza.

Privredna banka Zagreb ima najpovoljnije kamate za oročenja od godine dana. Na rok od šest mjeseci nudi godišnju kamatnu stopu od 1,5 posto, a na rok od 12 mjeseci 0,8 posto.

U drugim članicama EU banke su značajnije povisile kamatne stope na štednju nego u Hrvatskoj o čemu svjedoče statistike Europske središnje banke.

Prema podacima ECB-a prosječna kamatna stopa na oročene depozite na rok do godinu dana u eurozoni u lipnju je bila 2,73 posto, na rok od 1 do 2 godine 2,58 posto, a na rok iznad 2 godine 2,59 posto, piše tportal.

Objava Građani u bankama čuvaju 34 milijarde eura: Neke banke su počele povećavati kamate na oročenu štednju pojavila se prvi puta na Gorica Info.