Hrvati u bankama čuvaju 34 milijarde eura iako su kamate izuzetno niske. Inflacija je dodatno smanjila vrijednost njihove ušteđevine zbog čega mnogi građani razmišljaju o drugim oblicima štednje kao što je primjerice kupovina zlata.
Kako bi zadržale depozite građana, banke su stidljivo počele povećavati kamate na oročenu štednju.
Podaci HNB-a pokazuju da je posljednjih mjeseci primjetan blagi rasta kamatnih stopa na oročene depozite. Tako su prosječne kamatne stope na oročene depozite na rok od 3 do 6 mjeseci u svibnju iznosile 0,48 posto, na rok od 6 mjeseci do godine dana 0,64 posto, a na rok iznad dvije godine 1,02 posto.
Usporedba kamatnih stopa na oročene depozite pokazuje velike razlike od banke do banke. Dok su neke banke digle kamatne stope na razinu između 1 i 1,5 posto, neke ih još uvijek drže nadomak nuli. Među najvećim bankama najpovoljnije uvjete ima Erste banka, koja nudi kamate od 0,3% do 1,5 posto ovisno o duljini oročenja.
Zagrebačka i OTP banka još uvijek drže kamatne stope na simboličkoj razini od 0,02 posto. Niske kamate u standardnoj ponudi ima i Raiffeisen banka, ali je uvela posebnu ponudu s kamatama od jedan posto za oročenja preko 12 mjeseci, koja traje do kraja kolovoza.
Privredna banka Zagreb ima najpovoljnije kamate za oročenja od godine dana. Na rok od šest mjeseci nudi godišnju kamatnu stopu od 1,5 posto, a na rok od 12 mjeseci 0,8 posto.
U drugim članicama EU banke su značajnije povisile kamatne stope na štednju nego u Hrvatskoj o čemu svjedoče statistike Europske središnje banke.
Prema podacima ECB-a prosječna kamatna stopa na oročene depozite na rok do godinu dana u eurozoni u lipnju je bila 2,73 posto, na rok od 1 do 2 godine 2,58 posto, a na rok iznad 2 godine 2,59 posto, piše tportal.
Discussion about this post