Spoj društvenih mreža i internetskih portala posljednjih je desetak godina gotovo u potpunosti izbrisao granice privatnosti. Tako se redovito događa da privatne fotografije s društvenih mreža završe na internetskim portalima koji su svima dostupni. Što se u takvim slučajevima događa sa zaštitom osobnih podataka, odnosno famoznim GDPR-om?
Upravo se zbog toga jedna politički aktivna žena obratila Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) tražeći zaštitu svojih prava i zaštitu osobnih podataka. Njenu fotografiju s Facebooka preuzeo je jedan portal i objavio članak koji je sadržavao i formulaciju ”Vitkim nogama voli se pohvaliti i bivša…”. No, ta je fotografija bila na njenom Facebook profilu dostupna samo osobama koje su u statusu “prijatelj“. Osim toga, ta fotografija, ističe žena u zahtjevu AZOP-u, nije nastala u vezi njenog javnog angažmana, niti je ona dala privolu za objavu te privatne fotografije.
Evo kako je AZOP objasnio donošenje rješenja u kojem daje za pravo ženi koja smatra da su joj povrijeđeni osobni podaci:
Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka u kojem podnositeljica zahtjeva navodi kako je na internetskim stranicama X te na Facebook stranicama X objavljen članak pod naslovom „X“ u kojem su objavljeni njezini osobni podaci. Točnije, u predmetnom članku je, između ostalog, navedeno „Vitkim nogama voli se pohvaliti i bivša…“ te je objavljena fotografija podnositeljice zahtjeva. Podnositeljica dalje navodi kako se sporna fotografija nalazi na njezinom privatnom Facebook profilu te do nje mogu doći samo registrirani korisnici i to samo oni koji su „njezini prijatelji“, odnosno ista nije nastala u vezi njezinog javnog angažmana. Zaključno, podnositeljica navodi kako nije dala svoju privolu za navedenu objavu.
Zahtjev je osnovan.
Zakon o medijima predstavlja pravnu osnovu za obradu osobnih podataka sukladno članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka. Prema tome, društvo X kao medij ima pravo objavljivati informacije koje mogu sadržavati osobne podatke u opsegu koji je relevantan/nužan za postizanje zakonom utvrđene svrhe. Međutim, u konkretnom slučaju društvo X kao voditelj obrade nije dokazao da za objavu fotografija podnositeljice zahtjeva koji su navedeni u članku pod naslovom „X?“, postoji jedna od pravnih osnova iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka. Ujedno, objavom fotografija podnositeljice zahtjeva, predmetni voditelj obrade postupio je i protivno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka.
Društvo X je u svom očitovanju navelo kako je više puta pisalo o podnositeljici zahtjeva te kako je ista istaknuta članica političke stranke, zadužena za komunikaciju s medijima, odnosno kako je ista bila predsjednica X. Međutim, potrebno je istaknuti kako se navedeni navodi ne mogu uzeti kao relevantni za konkretnu situaciju, s obzirom na to da se sporni članak ne odnosi na djelovanje političke stranke odnosno ne radi se o davanju izjave za medije, a niti se tiče djelovanja podnositeljice zahtjeva kao predsjednice X.
Prema tome, pozivanje društva X na neke prijašnje objave/obrade osobnih podataka podnositeljice zahtjeva, ne može predstavljati pravnu osnovu za obradu/objavu njezinih fotografija u spornom članku.
.