Brojni apartmani i kuće za odmor iznajmljuju se na crno bez plaćanja poreza i drugi naknada koje propisuju hrvatski zakoni. Takva praksa mogla bi završiti već od 1. siječnja sljedeće godine.
Tada na snagu stupa direktiva DAC7 koja propisuje administrativnu suradnju u području poreza. Prevedeno na razumljiv jezik to znači da će radi sprječavanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, platforme izvještavati o komercijalnim aktivnostima koje uključuju najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam bilo kojeg načina prijevoza. Sad više nitko neće umaknuti poreznim škarama, piše Bloomberg Adria.
Ovim će biti obuhvaćeni i oni iznajmljivači za koje se ne zna, odnosno koji nisu prijavljeni u porezni sustav jer rade na crno.
Poreznici su u prošloj godini otkrili 2000 kratkoročnih iznajmljivača koji nisu prijavljeni u porezni sustav.
Sada će se tome pokušati doskočiti povezivanjem porezne uprave s online platformama za kratkoročno iznajmljivanje, zahvaljujući direktivi DAC7.
Za našu turistički orijentiranu državu najbitniji je dio o najmu nekretnine, točnije online platformama koje sada moraju poreznoj slati sve podatke o svojim klijentima, dakle onima koji preko platforme nude svoje nekretnine u kratkoročni najam.
Poreznici će podatke dobiti od platformi za oglašavanje
Porezna uprava u 2023. tražila je podatke od Bookinga i dobila manje od 30 tisuća podataka.
– Prema 19 tisuća poreznih obveznika pokrenuli smo određene aktivnosti, 30 posto njih nije ispunjavalo zakonsku obvezu obračuna PDV-a na uslugu provizije koje im zaračunavaju platforme, a četiri posto ih je prošlo prag za upisivanje u sustav PDV-a – objasnila je šefica Porezne uprave Marijana Vuraić-Kudeljan.
U ovoj su godini dobili oko 50 tisuća podatka sa 111 platformi od svih država članica, uključujući 13 platformi iz Hrvatske. Podatke su analizirali i u 20 posto podataka primijetili neke nelogičnosti, što su spustili na teren na postupanje.
I u oko dvije tisuće podataka mislimo da smo pronašli neregistriranu djelatnost – i to smo dali Državnom inspektoratu na daljnje postupanje. Sada Porezne uprave zovu porezne obveznike i usklađuju te podatke koje smo dobili, objasnila je Vuraić-Kudeljan.
Dodaje kako se razmjena podataka odnosi na sve vlasnike nekretnina u Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li oni domaći ili stranci.
