U Hrvatskoj gotovo svako treće dijete ima višak kilograma, a roditelji to u većini slučajeva ni ne primjećuju. Prema posljednjim podacima Europske inicijative za praćenje debljine u djece (COSI), 36% djece u dobi od 8 do 9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
U Panonskoj regiji taj broj doseže čak 39%. Međutim, tek 14% roditelja prepoznaje pretilost kao problem kod vlastitog djeteta, što ukazuje na ozbiljan nedostatak svijesti i znanja.
Zabrinjavajuće statistike potaknule su pedijatrijsku Polikliniku Salvea na pokretanje javnozdravstvene kampanje pod nazivom “Ljubav je poljubac, ne hrana”.
Cilj je prevencija i rano prepoznavanja pretilosti kod djece te edukacije roditelja o stvarnim, dugoročnim posljedicama ovog sveprisutnog problema.
Višak kilograma uzrok je brojnih bolesti
Pretilost nije samo estetski ili “kozmetički” problem. Riječ je o bolesti, koja sa sobom nosi fizičke, psihološke i emocionalne posljedice – od dijabetesa tipa 2 i povišenog krvnog tlaka, do depresije, izolacije i socijalne stigmatizacije.
Kampanja “Ljubav je poljubac, ne hrana” fokusira se na najraniju dob – od perioda prije začeća, preko trudnoće, pa sve do predškolskog uzrasta. Cilj je pravovremeno djelovanje i edukacija roditelja kako bi stvorili uvjete za zdrav razvoj djece.
Kampanju su podržali brojni stručnjaci, uključujući dr. Milivoja Jovančevića, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju.
Riječ je o transdisciplinarnom modelu koji ne promatra pretilost samo kao medicinski problem, već i kao rezultat kulturnih, ekonomskih i društvenih okolnosti.
Kampanju je prepoznala i podržala japanska neprofitna organizacija Ito Supporting Comity (ISC), s kojom se razmjenjuju znanja i iskustva na međunarodnoj razini te koja je prepoznavši utjecaj i važnost kampanje istu odlučila i sufinancirati.
Roditelji su najvažniji za stvaranje zdravih navika djece
Temeljna poruka kampanje glasi #roditeljiodlucuju – roditelji su prvi i najvažniji faktori u stvaranju zdravih navika djece. Kako ističe dr. Jovančevića, bez roditeljske potpore, dijete nema šanse. Roditelj odlučuje što će dijete jesti, kako će se kretati i kakve će životne obrasce usvojiti.
Upravo zato se u kampanji roditeljima nudi jednostavan alat za samoprocjenu – podjela opsega struka s visinom. Ako je omjer 0,5 ili veći, radi se o riziku koji zahtijeva stručnu procjenu – jednostavna, a pouzdanija metoda od klasičnog Indeksa tjelesne mase (ITM).
Prehrana i kretanje: što zapravo znači “zdrav život”?
Kroz radio emisije i podcaste stručnjaci naglašavaju – hrana ne smije biti ni nagrada ni kazna, već isključivo sredstvo zadovoljenja fizioloških potreba.
Pretilost često proizlazi iz emocionalnog prejedanja, loših navika koje se prenose kroz generacije, i roditeljske nesvjesnosti.
Također, važno je znati da kretanje nije primarni alat kontrole težine, već pomoćno sredstvo. Primjerena prehrana je ključ, a uz nju dolazi i psihološka podrška – jer pretilost kod djece često vodi do depresije, povlačenja i trajne emocionalne patnje.
Zbog pretilosti kraće živimo
Kao društvo, ne možemo ostati pasivni. Pretilost kod djece smanjuje očekivano trajanje života za čak tri i pol godine (ekstremna debljina od predškolske dobi ima očekivano trajanje života 39 godina), povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, neplodnosti, dijabetesa, pa čak i malignih bolesti. A sve počinje – kod kuće.
Zato ova kampanja nije samo poziv na akciju, već i prilika da promijenimo način na koji odgajamo novu generaciju – jer ljubav prema djetetu ne znači nagraditi ga čokoladom, već pružiti mu zdrav život vođen vlastitim primjerom.
Poliklinika Salvea poziva sve roditelje, odgojitelje, pedijatre, nutricioniste, psihologe, sve druge zainteresirane stručnjake i širu javnost da se uključe u kampanju. Pratite njihove kanale, uključite se u emisije, pogledajte podcastove i podijelite informacije s drugima. Jer zajedno možemo smanjiti porazne statistike i osigurati zdraviju budućnost za našu djecu.
