U prvih sedam mjeseci ove godine izdano je oko 115 tisuća dozvola za boravak i rad stranim radnicima, najnoviji su podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP). Za usporedbu, od siječnja do lipnja 2024. godine stranih radnika bilo je nešto manje, izdano je 112.389 takvih dozvola.
Radnici koji su došli izvan granica Europske unije najpotrebniji su ove godine, ako je suditi prema izdanim dozvolama, u sektoru turizma i ugostiteljstva (38.372), graditeljstva (36.864), industrije (13.704), prometa i veza (7723) i trgovine (4163), što nije velika promjena u odnosu na lanjske trendove, piše Poslovni dnevnik.
Poslodavci i stručnjaci u posredovanju pri zapošljavanju ističu “važnost domaćeg radnika”, ali i koliko nam ekonomija ovisi o stranoj radnoj snazi.
Petar Lovrić, potpredsjednik HUP-ove Koordinacije za agencijski rad i posredovanje pri zapošljavanju, zadovoljan je pomacima koje je država poduzela.
– U procesu izdavanja radnih i boravišnih dozvola primjećujem da je država uvela jako puno reda u čitav proces. Prema mom mišljenju za radne dozvole Ministarstvo rada sada odrađuje odličan posao preko Zavoda za zapošljavanje te se provjerava da li poslodavcima uopće trebaju te radne dozvole, imaju li uvjete…
Vjerujem kako sve ide u jednom tranzicijskom smjeru, kakvog su prošle i druge zemlje. Sada je situacija puno bolja, imali smo problema ranije s nemoralnim praksama ‘headhuntera‘, a sada je to kroz uređenje zakona kontrolirano – rekao je Lovrić.
Stranih radnika najviše je iz susjednih zemalja i dalekih azijskih
Nedostatak radne snage dogodio se iz više razloga, ponajviše zbog iseljavanja mladih, negativnih demografskih trendova i istovremeno snažnog rasta ekonomije.
– Imamo najviše prijavljenih osiguranika u povijesti naše zemlje. Rast ekonomije doveo je do potrebe za novih radnim mjestima. Tako da bismo, sve i da nije bilo iseljavanja i negativne demografske trendova, svejedno imali potrebu za radnom snagom.
Strani radnici uglavnom popunjavaju ona radna mjesta i sektore gdje su ogromne potrebe i ne postoji na tržištu rada radne snage koja će ta mjesta popuniti. Strani radnici su jedini način na koji ih se može popuniti kako bi ekonomija uopće nastavila funkcionirati – rekla je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Strani radnici većinski dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije ili iz dalekih azijskih zemalja. Najviše dozvola izdano je za građane Bosne i Hercegovine, slijede Nepal, Srbija, Filipini i Indija.








