Hrvatski poduzetnici ne žele više plaćati bolovanja duža od pet dana. Obveza poduzetnika da plaćaju bolovanje radnika prva 42 dana predstavlja veliko opterećenje za poduzetnike, posebno male.
Poduzetnici godinama upozoravaju na visoke poreze, koji direktno smanjuju njihov prostor za investicije i inovativnost. No nisu porezi jedini koji smanjuju njihovu konkurentnost. Naime, problem predstavljaju i bolovanja koja moraju plaćati.
Udruga Glas poduzetnika (UGP) smatra kako je to besmisleno iz razloga što poduzetnici mjesečno na svaku bruto plaću plaćaju zdravstveno osiguranje u iznosu od 16,5 posto.
– Smatramo da bi poslodavac trebao plaćati prvih pet dana izostanka i to u punom iznosu od sto posto, ali da nakon toga trošak bolovanja ide na teret HZZO-a. U europskim državama broj dana bolovanja na teret poslodavca puno je manji nego što je to u Hrvatskoj – ističe Boris Podobnik, predsjednik Udruge Glas poduzetnika.
Najmanji broj dana bolovanja na teret poslodavca broji Litva s dva dana, Bugarska i Italija tri dana, Estonija, Irska i Rumunjska pet, Slovačka deset, Češka do 14, Švedska i Norveška 15 dana.
Naši poduzetnici plaćaju najdulje dane bolovanja
Hrvatska je znatno iznad EU prosjeka po broju plaćanja bolovanja na račun poslodavca, kao i po broju tzv. lažnih bolovanja, a daleko ispod prosjeka EU po produktivnosti rada, to se mora promijeniti – odmah. To je jedini ispravan put ako kao društvo želimo napraviti ključne iskorake, poručuju iz Glasa poduzetnika.
Među bivšim socijalističkim zemljama koje su u EU, naši poduzetnici plaćaju najdulje dane bolovanja. Tim oduzimanjem od njihove dobiti država kao da poduzetnicima efektivno povećava porez.
S manje novca u džepu poduzetnici su manje otporni na buduće šokove, što je glavni motiv europskog plana pomaganja (NPOO) siromašnijih članica koji nam je donio 24 milijarde eura. Zato neka država smanji dane koje plaćaju poduzetnici na pet i time učini poduzetnike otpornijima, kaže Podobnik.
Podsjetimo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdao je naputak svojim ispostavama da prijavljuju liječnike Prekršajnom sudu ako utvrde da ne poštuju ugovorne obveze odnosno zbog lažnih bolovanja.
Zbog bolovanja za koje HZZO utvrdi da nisu opravdana na sudu bi mogli završiti liječnici i pacijenti.
