Čak 42 posto Hrvata htjelo bi raditi u IT sektoru. Na drugom mjestu poželjnih poslova je farmacija pa sektor financija što se odnosi na poslove u bankama i osiguranju. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22 posto.
Dio je to rezultata istraživanja koje je u svibnju i lipnju ove godine provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku od 1.000 zaposlenih ispitanika starijih od 18 godina, u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima.
Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tako tvrtkama da osiguraju bolje radne uvjete te privuku i zadrže talente usred značajnih izazova s radnom snagom.
U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a čak 42 posto ih je reklo u IT sektoru.
Turistički djelatnici trebaju posebne edukacije
S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru. Njih 76 posto ih se složilo da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista. S druge strane, samo 21 posto ispitanih smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.
Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43 posto ocjenjuje da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.
Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju.
Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih 33 posto navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina, pokazalo je istraživanje.
Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama, pokazalo je istraživanje.
Između ostalog, ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90 posto), komunikacijskih vještina (90 posto), organizacije rada i upravljanja vremenom (89 posto) te digitalnih kompetencija (89 posto). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga.
Hrvati žele učiti strane jezike
Na pitanje u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, čak 43 posto ispitanika navelo je strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija, s po 12 posto, su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa i iz poslovne administracije, te iz timskog rada, s devet posto.
Istraživanje je pokazalo i da želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom.
Osobe do 30 godina u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga, zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja.
