Za Zagrebačku županiju često se kaže da je zeleni prsten. Možemo slobodno reći i da je vinski prsten. Naša županija vinorodan je kraj od davnina, u njoj se prostiru tri vinske ceste – plešivička, zelinska i samoborska – i mnogo izuzetnih vinogorja i vrhunskih vina.
Vinogradi Zagrebačke županije pripadaju vinskoj regiji Bregovita Hrvatska, sa svojih 5 milijuna trsova posađenih na više od 900 hektara površine u samom su vrhu Hrvatske prema broju vinara, vinskih etiketa, vinskih cesta i općenito vinogradarsko-vinskih projekata.
Među brojnim sortama koje uzgajaju vinogradari i vinari širom naše županije ističe se škrlet. Škrlet je najznačajnija autohtona sorta cijele kontinentalne Hrvatske, a posebno šire zagrebačke regije. Vjeruje se da naziv škrlet dolazi od crvenkaste boje bobice u zriobi, a koja se u starijoj stručnoj literaturi često rabila za opis boje plodova.
Trenutno je u Hrvatskoj blizu 70 ha vinograda pod škrletom, a ova sorta ima velik potencijal. Proizvodi se najčešće kao svježe, suho mirno vino, ali se danas može kupiti i kušati kao mlado i odležano vino, u obliku pjenušca, predikata te kao ekološko vino.
Za promociju škrleta najzaslužnija je Udrugu škrlet Moslavina
Upravo je ovoj autohtonoj sorti i vinu bila posvećena manifestacija ŠkrletOvO koja je održana ovaj vikend u Ivanić-Gradu. Proizvođači okupljeni u Udrugu škrlet Moslavina već sedam godina promoviraju ovu sortu i rade na njegovoj popularizaciji. Vinski festival ŠkrletOvO okupio je stručnjake, vinare i ljubitelje fine kapljice.
– Uz kušanje vina različitih proizvođača iz našeg kraja, promičemo Moslavinu kao regiju i Ivanić-Grad, a škrlet kao autohtonu sortu vina ovog kraja sljubljujemo s hranom kako bi dobili lijepu zaokruženu priču – kazao je gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.
Dodao je kako se ponosi škrletom i vinarima i pozvao na promociju ove sorte kao dijela baštine.
– Krenuli smo iz nule, a cilj nam je postati prepoznatljiva sorta na vinskoj karti koja nas sve zajedno veže – poručio je Leš.
Već duže vrijeme ljudi piju manje, no piju bolje i kvalitetnije, kazao je vinski publicist Saša Špiranec. Ističe se povećana količina prodaje vina u buteljama, a značajno je pala prodaja vina u većim količinama kakva su se kupovala nekada. Trendovi se mijenjaju, a nove vinarije stalno se pojavljuju. Vinski turizam sve se više širi, dogodila se eksplozija interesa za vino, pa tako i vinari svojom kvalitetom i marketingom na tržištu sve više rastu. Kultura vina se izgradila, ljudi danas razmišljaju što jedu i što piju, cijene ono što imaju ispred sebe i pokušavaju razumijevati sadržaj čaše, rekao je Špiranec.
O tome kako trendovi na modernoj vinskoj sceni mogu utjecati na proizvodnju govori i činjenica da u posljednje vrijeme sve više raste potražnja i proizvodnja rosé i pjenušavih vina. U Hrvatskoj se proizvodi 75% bijelih vina koja nikad ne izlaze iz trenda. To dokazuju malvazija i graševina koja su u samom vrhu prihvaćenih autohtonih hrvatskih sorti, a tu je ulaznica za škrlet. Na njihovim primjerima, uz veća ulaganja u istraživanje tehnologija može se zaokružiti cijela priča o škrletu, čulo se na skupu.
“Turisti žele cjelovito iskustvo”
Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Ivanić-Grada govorila je o povezivanju vinarstva i turizma te kazala kako vinari u ovom kraju imaju najkvalitetnije prihvatne kapacitete za posjetitelje.
– Posjetiteljsko iskustvo koje oni mogu pružiti je na zavidnoj razini. Turisti žele cjelovito iskustvo, strukturirani proces od dolaska do odlaska, uz primjenjivu interpretaciju vinske baštine usmjerenu prema gostu. U kontekstu održivog turizma poljoprivredu gledamo kao cjelinu. Ulaganja u kušaonice su izrazito financijski zahtjevna, no ona će na kraju duže zadržati gosta koji će biti zainteresiran i za ponovni dolazak. Dobra organizacija, prometna dostupnost i uređenje vinarija velike su prednosti našeg kraja koje cijene i vrednuju današnji turisti – rekla je Gašparović.
Sommelier Tomo Jakopović održao je radionicu o potencijalima škrleta u gastronomiji tijekom koje se uživalo u sljubljivanju različitih stilova škrleta s delikatnim zalogajima iz cijele Hrvatske, stvarajući jedinstvena iskustva okusa i mirisa.
Posjetitelji su mogli kušati vina više proizvođača kao što su Vina Kezele, Vinarija Voštinić – Klasnić, Vinarija Florijanović, OPG Ivan Kosovec, Klet Romić, Vina Glavica, Vina Seletković, Vina Košutić, Lagena Winery, OPG Zoran Jančar, Vinarija Miklaužić i Vinarija Mikša. A kušao se širok spektar stilova ovog vina – od pjenušaca do mladih škrleta, maceriranih i kupažiranih varijanti.
*** Tekst je dio projekta Naša županija ***
Discussion about this post