Odabir srednje škole ili fakulteta jedna je od najvažnijih odluka u životu mladih, jer izravno utječe na zapošljivost, financijsku sigurnost i kvalitetu života u budućnosti. Iako su osobni interesi i talenti iznimno važni, podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jasno pokazuju da tržište rada ne traži sva zanimanja jednako.
Prema preporukama HZZ-a ovo su škole i fakulteti u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u kojima treba povećati upisne kvote jer tih zanimanja nedostaje na tržištu rada.
Srednje škole i deficitarna zanimanja
Zanimanja koja poslodavci često traže su: građevinski radnik, monter drvenih konstrukcija i krovova, elektroinstalater, elektromonter, operater za strojne obrade, mesar, automehatroničar, vozač motornog vozila, stolar, kuhar, monter strojarskih instalacija, soboslikar, ličilac, pekar, slastičar, staklar, dimnjačar, klesar, tapetar…
U četverogodišnjim i petogodišnjim školama, oredlaže HZZ, treba povećati kvote za sljedeća zanimanja: medicinska sestra opće njege, dentalni asistent, farmaceutski tehničar, primalja i dentalni tehničar.
Fakulteti i studiji s dobrim izgledima za posao
HZZ predlaže povećanje kvota na stručnim studijima sestrinstva, primaljstva i radiološke tehnologije.
Sveučilišni studiji na kojima treba povećati upisne kvote su: matematika – nastavnički smjer, rehabilitacija, logopedija, farmacija, medicina, građevinarstvo, strojarstvo, radni i predškolski odgoj, elektrotehnika i informacijske tehnologije, računarstvo i socijalna pedagogija, fizika, biologija i informatika – nastavnički smjer, germanistika, glazbena pedagogija, učiteljski studij i pedagogija.
Koje škole i fakultete je bolje izbjegavati
Srednjoškolski obrazovni programi u kojima treba smanjiti upisne kvote: dizajner odjeće, tehničar prometne logistike, modni tehničar, dizajner grafičkih proizvoda, medijski tehničar, ekonomist, turistički tehničar destinacije.
Hrvatski zavod za zapošljavanje predlaže da se smanje upisne kvote i na tri stručna studija. To su fizioterapija, poslovna ekonomija i ekonomija poduzetništva.
Sljedeći sveučilišni studiji također trebaju upisivati manje studenata: dizajn, tekstilni modni dizajn, povijest umjetnosti, grafička tehnologija – smjer dizajn grafičkih proizvoda, filozofija, etnologija i kulturna antropologija, novinarstvo, komparativna književnost, krajobrazna arhitektura, komunikologija, povijest, politologija, grafička tehnologija, sociologija, ekonomija, poslovna ekonomija i prehrambena tehnologija.
Prema HZZ-ovim analizama, određeni studiji i srednjoškolski programi imaju veliku konkurenciju i veći broj nezaposlenih po završenoj kvalifikaciji, što otežava pronalazak posla nakon završetka školovanja.
Birajte deficitarna zanimanja i brzo ćete do posla
Preporuke HZZ-a predstavljaju vrijedan alat za učenike, studente i roditelje. One se temelje na stvarnim potrebama poslodavaca i analizi nezaposlenosti, a ne na pretpostavkama ili trendovima.
Odabirom deficitarnih zanimanja povećava se šansa za brzo zapošljavanje, stabilan posao i dugoročnu karijeru, dok se upisom suficitarnih programa često ulazi u dugotrajnu i neizvjesnu borbu za radno mjesto.
Važno je naglasiti da „prava škola“ ili „pravi fakultet“ ne znače isto za svakoga, ali informirana odluka uvijek daje prednost. Kombinacija osobnih sklonosti i realnih potreba tržišta rada najbolji je put prema uspješnoj profesionalnoj budućnosti.
U vremenu kada se tržište rada brzo mijenja, informiranost i strateško planiranje postaju jednako važni kao i sama diploma.
