Dok Europa bilježi rekordne temperature, cyber napadi paraliziraju institucije, a ratovi i energetske krize mijenjaju svakodnevni život građana, pitanje krizne spremnosti više nije tema budućnosti nego sadašnjosti. Upravo će to biti središnja tema 19. međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja koja se 2. i 3. lipnja održava u Velikoj Gorici pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije uz podršku brojnih partnera među kojima je i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Konferencija, koja već gotovo dva desetljeća okuplja vodeće stručnjake iz područja sigurnosti, tehnologije, gospodarstva i znanosti, ove godine šalje jasnu poruku: otpornost više nije izbor, nego pitanje opstanka modernog društva.
“Krize danas više nisu iznimka, nego novo okruženje u kojem živimo i radimo”, upozorava prof. dr. sc. Sanja Kalambura, prodekanica za znanost Veleučilišta Velika Gorica i predsjednica znanstvenog i organizacijskog odbora konferencije.
Ovogodišnji DKU otvara teme koje više nisu rezervirane samo za sigurnosne stručnjake – koliko su gradovi spremni na klimatske ekstreme, mogu li kompanije preživjeti paralelne krize i kako umjetna inteligencija mijenja donošenje odluka u trenucima kada sekunde odlučuju.
Posebnu pozornost izazvat će paneli o umjetnoj inteligenciji, satelitskim tehnologijama, GIS analitici i dronovima u upravljanju krizama, ali i rasprave o klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti i otpornosti kritične infrastrukture.
Konferencija dolazi u trenutku kada Europa prolazi kroz jedan od najvećih sigurnosnih i klimatskih izazova posljednjih desetljeća. Prema podacima Copernicus Climate Change Servicea, Europa se zagrijava gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka, a posljedice se već osjećaju kroz toplinske valove, požare, poplave i poremećaje u gospodarstvu.
Hrvatska pritom spada među posebno ranjive zemlje jer klimatski i sigurnosni rizici sve snažnije utječu na turizam, poljoprivredu, energetiku i infrastrukturu.
Jedna od ključnih poruka konferencije bit će da nijedan sustav više ne može samostalno upravljati krizama koje se međusobno preklapaju. Upravo zato DKU okuplja znanost, institucije i poslovni sektor s ciljem stvaranja konkretnih rješenja i jačanja suradnje u vremenu kontinuirane nestabilnosti.
Program uključuje i predstavljanje monografije “1995” autora Zorana Filipovića, posvećene iskustvima Domovinskog rata i razvoju otpornosti društva u posljednjih 30 godina, dok će drugog dana konferencije biti održan znanstveni forum s više od 50 stručnih i znanstvenih radova iz područja sigurnosti, tehnologije, komunikacije i kriznog upravljanja.
U vremenu novih globalnih neizvjesnosti, upravo se iskustvo preživljavanja i prilagodbe ponovno nameće kao jedna od ključnih tema suvremene Hrvatske.
Možda najvažnija poruka koja dolazi iz Velike Gorice nije vezana uz tehnologiju ni sigurnosne protokole, nego uz ljude. Jer otpornost sustava, koliko god bila digitalna i tehnološki napredna, na kraju ovisi o znanju, povjerenju i spremnosti društva da reagira prije nego što bude prekasno.
A pitanje koje visi nad ovogodišnjim Danima kriznog upravljanja više nije hoće li nova kriza doći. Pitanje je samo koliko njih dolazi istodobno.
