Povodom Europskog tjedna mobilnosti Medicinski centar Gorica donosi niz zanimljivih podataka o navikama kretanja u Hrvatskoj i usmjerava nam pažnju kako određene fizičke aktivnosti utječu na naše zglobove.
U današnjem načinu života, kada većina ljudi provodi sate sjedeći, tjelesna aktivnost postaje presudna za zdravlje. Redovito kretanje povoljno djeluje na rad srca, pluća i metabolizam, poboljšava raspoloženje, a istovremeno jača mišiće i čuva pokretljivost zglobova.
Medicinski centar Gorica, koji bilježi više od godinu dana svog uspješnog djelovanja, pita se: koliko se građani Hrvatske kreću? Koje fizičke aktivnosti biraju?
Osim toga, centar je već dobro poznat po tome da svaki mjesec ima akciju i u rujnu je vezana za Europski tjedan mobilnosti, koji se obilježava od 16. do 22. rujna, i naziva se: Kretanje bez ograničenja: MR zglobova za 180 eura.
Jesmo li dovoljno fizički aktivni?
Eurobarometar iz 2022. godine pokazuje kako 45% Europljana nikada ne vježba dok je u Hrvatskoj taj udio nešto niži i iznosi 40%. Upravo to pokazuje kako je gotovo svaki drugi građanin u Europi, a i u Hrvatskoj, fizički neaktivan. Nekretanje povećava rizik od kroničnih bolesti i ozljeda i ne čudi kako smo kao država u vrhu Europe po udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom masom.
Istraživanje Valicon Consumer Profiles, koje je prošle godine provela istraživačka agencija Valicon na uzorku hrvatskih građana, otkriva kako se 64% građana Hrvatske povremeno bavi sportskim aktivnostima, dok se njih 36% nikada ne bavi sportom.
Kada se u Hrvatskoj odlučimo za kretanje, najčešće posegnemo za onim što nam je najdostupnije: za hodanjem i planinarenjem, bicikliranjem ili plivanjem. Regija u kojoj živimo također oblikuje naše navike – tako je planinarenje češće u Zagrebu i okolici, biciklizam u Slavoniji, a plivanje u Dalmaciji i Istri.
Trčanje i fitness posebno su popularni kod mlađih generacija, dok su stariji skloniji aktivnostima koje manje opterećuju zglobove, poput plivanja ili laganih šetnji.
150 minuta tjedno tjelesne aktivnosti?!
Stručnjaci savjetuju odraslim osobama barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, što odgovara otprilike pola sata hodanja pet dana u tjednu. Ono što nam posebno može zaokupiti pažnju su i djeca. Naime, djeca i adolescenti trebaju znatno više kretanja – barem 60 minuta dnevno.
Upravo zato je važno djeci osigurati dodatne aktivnosti koje uključuju fizičku aktivnost poput bavljenja sportom ili plesom. Treba ih uspješno odvojiti od raznih „ekrana“ i potaknuti na zdraviji način života.
Vlasnici pasa hodaju više!
Zanimljivo je spomenuti kako prema studiji objavljenoj u časopisu BMC Public Health, koju je prikazao Time, vlasnici pasa hodaju oko 23 minute duže dnevno i naprave otprilike 2 760 koraka više u odnosu na osobe koje nemaju psa. Tako, naravno, lakše ispune preporuke stručnjaka o minimalnoj dnevnoj aktivnosti.
I male životne navike mogu donijeti velike zdravstvene koristi, osobito kada je riječ o svakodnevnom „broju koraka”. Umjesto automobila, sve više ljudi bira javni prijevoz pa tako prirodno napravi nekoliko dodatnih stotina metara hodanja, pogotovo ciljanim hodanjem dvije-tri tramvajske stanice.
Dobro poznat savjet je i izbjegavanje dizala te odabir stepenica. Iako često želimo parkirati automobil što bliže odredištu, upravo tih nekoliko minuta hoda može imati značajan učinak na zdravlje i kondiciju.
Umjerena tjelesna aktivnost čuva zglobove
Umjerena tjelesna aktivnost čuva zglobove jer jača mišiće koji ih podupiru, poboljšava cirkulaciju i održava pokretljivost. Međutim, nije svaka aktivnost jednako blaga prema zglobovima.
Sportovi koji uključuju nagla zaustavljanja, česte promjene smjera ili udarce, poput nogometa, rukometa ili tenisa, posebno u srednjoj i starijoj životnoj dobi, mogu uzrokovati brže trošenje hrskavice i povećati rizik od ozljeda ligamenata i meniska. Također, trčanje po tvrdoj podlozi, osobito na asfaltu, može dodatno opteretiti koljena i kukove, osobito kod osoba s viškom kilograma.
S druge strane, lagano rekreativno trčanje također se smatra korisnim jer potiče mineralizaciju kostiju i doprinosi jačanju koštane mase, čime smanjuje rizik od osteoporoze. Aktivnosti poput plivanja, vožnje bicikla ili hodanja ubrajaju se među najprikladnije za očuvanje zdravlja zglobova, jer kombiniraju kretanje i snagu uz minimalno opterećenje.
Bez obzira na aktivnost, važno je reagirati na prve simptome, poput boli ili oteklina, umjesto čekati da se stanje pogorša. Pravovremena dijagnostika i liječenje mogu spriječiti dugotrajnije posljedice i omogućiti povratak kretanju bez boli.
Kada napraviti magnetsku rezonancu (MR)?
Bez obzira bavite li se planinarenjem, biciklizmom, plivanjem ili jednostavnim svakodnevnim hodanjem – najvažnije je da ostanete aktivni, jer kretanje znači zdravlje. Ako se ipak pojave bolovi u zglobovima, pravovremena dijagnostika, poput magnetske rezonance, može biti presudna za brži povratak bezbolnom i aktivnom životu.
Magnetska rezonanca je napredna i potpuno sigurna metoda snimanja koja ne koristi ionizirajuće zračenje. MR zglobova omogućuje detaljan prikaz hrskavice, ligamenata, tetiva, meniska i okolnog mekog tkiva te se preporučuje kod sportskih ozljeda, bolova i oteklina, kao i kod degenerativnih i upalnih bolesti zglobova.
Više o uslugama Medicinskog centra Gorica i rujanskoj akciji Kretanje bez ograničenja: MR zglobova za 180 eura saznajte na: medicinski-centar.hr/akcije.
Sadržaj nastao u suradnji s Medicinskim centrom Gorica
